Ugljeni hidrati povećavaju nivo šećera u krvi – to već znate. Zato je sasvim prirodno da smanjenje unosa ugljenih hidrata i prelazak na dijetu sa malo ugljenih hidrata predstavlja uobičajenu strategiju za snižavanje nivoa glukoze u krvi i poboljšanje kontrole dijabetesa tipa 2.
Na primjer, jedno istraživanje je pokazalo da je dijeta sa malo ugljenih hidrata i puno proteina efikasna strategija za smanjenje naglih skokova šećera kod osoba sa dijabetesom tip 2. U drugom pregledu istraživanja iz 2021. godine, dijeta sa malo ugljenih hidrata je pomogla osobama sa metaboličkim sindromom – skupom stanja koja uključuju abdominalnu gojaznost, visok holesterol, trigliceride, krvni pritisak i šećer u krvi – da poboljšaju svoje rezultate, čak i kada nisu izgubili na težini.
Ipak, pridržavanje dijete sa malo ugljenih hidrata, posebno ako imate tip 2 dijabetesa, nije jednostavno kao samo izbacivanje ugljenih hidrata. Evo sedam najčešćih i najvažnijih grešaka koje treba izbjegavati radi bolje kontrole šećera u krvi i ukupnog zdravlja.
1. Neistraživanje svih opcija dijete sa malo ugljenih hidrata
Šta zapravo znači „malo ugljenih hidrata“ varira od osobe do osobe i od istraživača do istraživača. Ne postoji univerzalno prihvaćena preporuka o tome koliko ugljenih hidrata treba unositi na dijeti sa malo ugljenih hidrata. Uopšteno, unos manje od 26% dnevnih kalorija iz ugljenih hidrata smatra se niskim unosom. Za osobu koja jede 2.000 kalorija dnevno, to bi značilo manje od 130 grama ugljenih hidrata dnevno.
„Vrlo niskougljenične“ dijete podrazumijevaju unos od samo 20 do 50 grama ugljenih hidrata dnevno. Ketogene dijete, koje se djelimično preklapaju sa vrlo niskougljeničnim dijetama, često zahtijevaju još manje ugljenih hidrata. (Većina Amerikanaca unosi oko 45% ukupnih dnevnih kalorija iz ugljenih hidrata.)
Koji pristup je pravi za vas? To zavisi od više faktora, uključujući kontrolu šećera u krvi, trenutne lijekove ili insulin, dodatna zdravstvena stanja, prehrambene navike, budžet i ciljeve.
2. Nedovoljna komunikacija sa zdravstvenim timom
Vaš medicinski tim može vam pomoći da pronađete pravi pristup dijeti sa malo ugljenih hidrata, ali i da izbjegnete potencijalno opasne nuspojave. Možda ćete morati prilagoditi terapiju kako biste izbjegli hipoglikemiju, kardiovaskularne komplikacije ili dijabetičku ketoacidozu (DKA), što je hitno stanje. Ovo je posebno važno za osobe koje koriste insulin, lijekove koji podstiču lučenje insulina ili lijekove za pritisak. SGLT2 inhibitori, oralni lijekovi koji pomažu bubrezima da snižavaju nivo glukoze, kod nekih mogu izazvati opasnu DKA, a nizak unos ugljenih hidrata dodatno povećava taj rizik. Ako koristite SGLT2 inhibitore, ne preporučuje se dijeta sa malo ugljenih hidrata bez konsultacije sa ljekarom.
Najbolje rezultate ćete postići ako redovno sarađujete sa svojim medicinskim timom. Neki ljudi imaju koristi od godišnjih kontrola, dok drugima koristi češće praćenje kod doktora.
3. Nedovoljno praćenje nivoa šećera u krvi
Dijeta sa malo ugljenih hidrata može pomoći u stabilizaciji šećera u krvi, ali to nije garantovano. Bez pažljivog praćenja, mogu se javiti i visoki i niski nivoi šećera. Praćenje šećera omogućava prilagođavanje obroka i terapije. Kontinuirani monitor glukoze (CGM) može pomoći, a pokriven je i osiguranjem za osobe koje koriste insulin.
4. Fokusiranje samo na količinu, a ne na kvalitet ugljenih hidrata
Dijeta sa malo ugljenih hidrata ne treba da bude samo o tome šta izbacujete, već i šta dodajete. Zdrava dijeta treba da zadovolji sve nutritivne potrebe tijela. Ako se fokusirate samo na smanjenje ugljenih hidrata, lako možete početi da ih zamjenjujete visokokaloričnim mastima ili vještačkim zaslađivačima. Fokusirajte se na cjelovite, neprerađene namirnice, uključujući zdrave masti poput maslinovog ulja, avokada, oraha i lososa. Količina masti zavisi od vaših ciljeva i vrste dijete.
5. Unos svih ugljenih hidrata odjednom umjesto ravnomjernog raspoređivanja
Što je niži cilj unosa ugljenih hidrata, to je teže održati dijetu. Možda ćete biti u iskušenju da „sačuvate“ ugljene hidrate za poseban obrok, ali to treba izbjegavati. Ravnomjeran unos ugljenih hidrata tokom dana je ključan za sprečavanje velikih oscilacija šećera i održavanje energije. Preporuka je 30 do 45 grama ugljenih hidrata po obroku za većinu osoba sa tipom 2.
6. Nedovoljan unos vlakana, važnog nutrijenta
Vlakna su ključna za cjelokupno zdravlje, snižavaju pritisak, poboljšavaju osjetljivost na insulin i podstiču gubitak kilograma. Većina ljudi ne unosi dovoljno vlakana, čak ni kada jedu mnogo ugljenih hidrata. Preporučeni dnevni unos je 25 g za žene i 38 g za muškarce do 50 godina, a za starije 21 g za žene i 30 g za muškarce. Na dijeti sa malo ugljenih hidrata, trudite se da unosite dovoljno povrća, bobičastog voća, mahunarki, chia sjemenki i proizvoda sa puno vlakana.
7. Nedovoljan unos vode, što povećava rizik od dehidracije
Dijeta sa malo ugljenih hidrata može povećati rizik od dehidracije i neravnoteže elektrolita, jer tijelo skladišti vodu zajedno sa ugljenim hidratima, a smanjen unos ugljenih hidrata smanjuje i nivo insulina, što dovodi do izlučivanja više vode i natrijuma putem bubrega. Ako izbacite i dosta slanih namirnica, može doći i do manjka natrijuma. I dehidracija i nizak natrijum mogu izazvati vrtoglavicu i slabost. Preporučuje se unos oko 3,7 litara tečnosti dnevno za muškarce i 2,7 litara za žene, ali najbolje je da se konsultujete sa svojim doktorom o optimalnoj količini tečnosti za vaše zdravlje.