Rastuće opterećenje i heterogenost dijabetesa tipa 2 (T2DM) zahtijevaju strategije liječenja koje prevazilaze povremene posjete ljekaru. Digitalne zdravstvene tehnologije – mHealth platforme, nosivi uređaji (wearables), telemedicina, kontinuirano praćenje glukoze (CGM) i povezani sistemi za isporuku insulina – danas generišu veliku količinu podataka iz svakodnevnog života pacijenata, omogućavajući kontinuiranu zdravstvenu njegu.

Dokazi pokazuju da je upotreba mHealth platformi kod osoba sa dijabetesom tipa 2 povezana sa prosječnim smanjenjem vrijednosti HbA1c od približno 0,5%, što potvrđuje njihov značajan klinički potencijal. Kada se ove tehnologije kombinuju sa vještačkom inteligencijom (AI), upravljanje dijabetesom prelazi sa reaktivnog na prediktivni, personalizovani i proaktivni pristup.

Ovaj pregled analizira kliničke dokaze o primjeni tehnologije u liječenju dijabetesa tipa 2 i istražuje kako AI unapređuje procjenu rizika, otkrivanje obrazaca poremećaja glikemije, optimizaciju terapije i podršku promjeni životnih navika. Takođe razmatra izazove implementacije, uključujući kvalitet podataka, interoperabilnost sistema, upravljanje podacima, transparentnost algoritama, pristrasnost, regulatorni nadzor i jednak pristup tehnologijama, s posebnim osvrtom na zemlje sa niskim i srednjim prihodima. Na kraju se predlaže plan za uvođenje AI sistema u rutinsku kliničku praksu uz maksimalnu efikasnost, bezbjednost i dostupnost.

---

Transformacija liječenja dijabetesa: tehnološki put od praćenja do automatizacije

Tehnologija za liječenje dijabetesa postepeno se razvijala kako bi unaprijedila praćenje nivoa glukoze i primjenu insulina kod osoba sa dijabetesom tipa 2. Prvi koraci bili su usmjereni na omogućavanje pacijentima da samostalno mjere nivo šećera u krvi, čime su postavljeni temelji savremenog samostalnog upravljanja bolešću.

Dugi niz godina, samostalno mjerenje glukoze u krvi (SMBG) predstavljalo je osnovnu metodu praćenja glikemije, dok je HbA1c ostao zlatni standard za procjenu dugoročne kontrole dijabetesa.

---

Digitalne zdravstvene tehnologije u liječenju dijabetesa tipa 2

Liječenje dijabetesa tipa 2 sve više prevazilazi isključivo farmakološki pristup, pri čemu digitalne zdravstvene tehnologije imaju ključnu ulogu u pružanju kontinuirane, personalizovane i na pacijenta usmjerene njege.

Za razliku od tradicionalnog modela zasnovanog na povremenim pregledima, digitalni alati omogućavaju stalno praćenje zdravstvenog stanja, povratne informacije u realnom vremenu i kontinuiranu podršku u usvajanju zdravih životnih navika. Efikasno samostalno upravljanje dijabetesom obuhvata više aspekata svakodnevnog života, a digitalne tehnologije značajno olakšavaju njihovo sprovođenje.

---

Integracija vještačke inteligencije sa digitalnim zdravljem

Pravi potencijal digitalnih zdravstvenih tehnologija dolazi do izražaja kada se integrišu sa vještačkom inteligencijom (AI).

mHealth aplikacije, nosivi uređaji, sistemi telemedicine, kontinuirano praćenje glukoze (CGM) i automatizovani sistemi za isporuku insulina svakodnevno generišu ogromne količine podataka. AI koristi metode mašinskog učenja, dubokog učenja i prediktivne analitike kako bi ove podatke pretvorio u klinički korisne informacije koje pomažu ljekarima i pacijentima u donošenju boljih odluka.

---

mHealth aplikacije

Mobilne zdravstvene aplikacije predstavljaju jedne od najčešće korišćenih digitalnih alata u liječenju dijabetesa tipa 2 zbog svoje dostupnosti, mogućnosti široke primjene i kompatibilnosti sa pametnim telefonima.

mHealth obuhvata različite oblike digitalne komunikacije, uključujući:

• SMS poruke,
• multimedijalne i video poruke,
• glasovnu komunikaciju u realnom vremenu,
• interaktivne govorne sisteme,
• internet aplikacije za pametne telefone.

Globalna istraživanja i razvoj u ovoj oblasti nastavljaju da unapređuju njihovu efikasnost.

---

Etički izazovi i budući pravci razvoja

Kako digitalno zdravlje i AI postaju sastavni dio mHealth aplikacija, nosivih uređaja, telemedicine, CGM sistema i automatizovane isporuke insulina, javlja se niz važnih etičkih pitanja.

Najvažniji izazovi uključuju:

• zaštitu privatnosti podataka,
• sajber bezbjednost,
• kvalitetno upravljanje zdravstvenim podacima,
• transparentnost i razumljivost AI algoritama,
• odgovornost za AI preporuke,
• pravičan pristup novim tehnologijama.

Ova pitanja postaju posebno važna kada AI sistemi donose preporuke koje mogu uticati na liječenje pacijenata.

---

Trenutni nedostaci u istraživanjima

Uprkos brzom tehnološkom razvoju, ostaje više važnih nedostataka.

Većina kliničkih studija koje procjenjuju digitalne i AI tehnologije traje relativno kratko i uglavnom prati promjene HbA1c, dok postoji malo podataka o:

• dugoročnim komplikacijama,
• kardiovaskularnim ishodima,
• isplativosti primjene ovih tehnologija.

Takođe, potrebna su dodatna istraživanja u različitim populacijama, naročito u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, kao i direktna poređenja efikasnosti različitih tehnoloških rješenja.

---

Premošćavanje jaza u zdravstvenoj zaštiti ruralnih područja pomoću tehnologije

Digitalne zdravstvene platforme imaju veliki potencijal da smanje razlike u dostupnosti zdravstvene zaštite u ruralnim područjima, gdje je pristup specijalistima često ograničen.

Telemedicina, mobilne aplikacije i AI sistemi za podršku odlučivanju omogućavaju:

• udaljeno praćenje pacijenata,
• pravovremeno prilagođavanje terapije,
• rjeđe odlaske u bolnicu.

Ipak, značajan izazov predstavlja digitalni jaz, odnosno nejednak pristup internetu, pametnim uređajima i digitalnoj pismenosti.

---

Prevazilaženje mitova i kulturnih prepreka

U mnogim nedovoljno razvijenim sredinama, prepreke za korišćenje tehnologije u liječenju dijabetesa najčešće nisu medicinske prirode.

One uključuju:

• nedovoljnu informisanost,
• kulturološka uvjerenja,
• jezičke i komunikacione barijere,
• zabrinutost zbog složenosti uređaja,
• ograničen pristup tehnologiji.

Česte su i zablude da su sistemi za kontinuirano praćenje glukoze (CGM) bolni, komplikovani za upotrebu ili namijenjeni isključivo mlađim i tehnološki pismenim osobama, što dodatno otežava njihovu širu primjenu.

 

 

Ako nivo šećera u krvi nije pod kontrolom, osobe sa dijabetesom tipa 2 imaju povećan rizik od razvoja različitih komplikacija. Među njima su autoimune bolesti, dijabetička neuropatija, višak tjelesne težine, hronična oboljenja mišićno-koštanog sistema i mnoga druga. U nastavku saznajte kako prepoznati i ublažiti bolove u zglobovima povezane sa dijabetesom.

Postavite sebi sljedeća pitanja

Ako na neko od ovih pitanja odgovorite sa „da“, razgovarajte sa svojim ljekarom.

• Da li su pokreti vaših šaka ograničeni zbog ukočenosti?
• Da li vam se prsti „zaključavaju“ u određenom položaju?
• Da li osjećate utrnulost ili trnjenje u rukama, šakama ili nogama?
• Da li su vam ramena ukočena i imate ograničen obim pokreta?
• Da li imate bolove u mišićima ili otoke?

Može li dijabetes tipa 2 uzrokovati bolove u zglobovima?

Dijabetes i bolovi u zglobovima smatraju se odvojenim stanjima, ali osobe sa dijabetesom tipa 2 imaju povećan rizik od oštećenja kostiju i zglobova. Zbog toga svakodnevne aktivnosti i pokreti mogu postati otežani i bolni.

Na težinu ovih problema utiču:

• starost pacijenta,
• nivo glukoze u krvi,
• trajanje dijabetesa.

Zašto dijabetes uzrokuje probleme sa zglobovima?

Povišen nivo šećera u krvi može izazvati promjene u mišićno-koštanom sistemu, koji čine:

• kosti,
• mišići,
• zglobovi,
• tetive,
• ligamenti.

Razvoj problema dodatno mogu ubrzati:

• bolesti krvnih sudova,
• gojaznost,
• dijabetička neuropatija.

Ovakva oštećenja nazivaju se dijabetička artropatija.

Kod dijabetičke periferne neuropatije dolazi do smanjenog osjećaja u zglobovima, povećane nestabilnosti, prekomjerne pokretljivosti, opuštenosti ligamenata i ponavljanih sitnih povreda koje teško zarastaju. Sve to može dovesti do trajnog oštećenja zglobova.

Povišen šećer u krvi takođe uzrokuje promjene u hrskavici zglobova, iako najčešće ne postoji samo jedan uzrok nastanka ovih problema.

Kako smanjiti bolove u zglobovima?

Kada ljekar potvrdi da su bolovi povezani sa dijabetesom, liječenje se prvenstveno zasniva na dobroj kontroli nivoa šećera u krvi. Time se može usporiti napredovanje bolesti i ublažiti simptomi.

Simptomi dijabetičke artropatije

Bolovi mogu zahvatiti gotovo svaki zglob u tijelu, uključujući:

• prste,
• šake,
• stopala,
• ramena,
• vrat,
• kičmu.

Najčešći simptomi su:

• postepeno pojačavanje bolova u zglobovima,
• ukočenost,
• otok,
• zadebljala i zategnuta koža,
• promjene na stopalima,
• bol u ramenima,
• sindrom karpalnog tunela,
• „okidački prst“.

Oblici dijabetičke artropatije

Najčešći oblici su:

• reumatoidni artritis,
• osteoartritis,
• Šarkoovi zglobovi  (Charcotov zglob).

Šta je Šarkoova artropatija?

Šarkoova artropatija, poznata i kao Šarkoovi zglobovi , javlja se kod osoba sa perifernom neuropatijom. Karakterišu je prelomi i iščašenja kostiju i zglobova uz veoma malu ili nikakvu povredu, jer je osjećaj u stopalima i skočnim zglobovima znatno oslabljen.

Šta je dijabetička heiroartropatija?

Poznata je i kao sindrom ograničene pokretljivosti šaka ili sindrom ukočene šake.

Najčešće zahvata kožu i predstavlja jednu od najranijih komplikacija dijabetesa.

Karakteristike su:

• voštana i zadebljala koža,
• smanjena pokretljivost zglobova,
• nemogućnost potpunog ispravljanja prstiju,
• zahvata obje šake.

Ukočenost obično počinje od malog prsta i postepeno se širi prema palcu. Češća je kod osoba koje dugo boluju od dijabetesa.

13 načina za ublažavanje bolova u zglobovima kod dijabetesa

1. Kontrolišite šećer u krvi

Redovno mjerite i bilježite vrijednosti glukoze kako biste lakše održavali dobru regulaciju dijabetesa.

2. Smanjite tjelesnu težinu

Održavanje zdrave tjelesne mase doprinosi boljoj kontroli šećera i smanjuje rizik od komplikacija.

3. Hranite se zdravo

Pridržavajte se plana ishrane za osobe sa dijabetesom i jedite obroke u približno isto vrijeme svakog dana.

4. Budite fizički aktivni

Redovno kretanje pomaže u očuvanju zdravlja zglobova i mišića.

Preporučuju se:

• istezanje,
• aerobne vježbe,
• vježbe snage,
• vožnja bicikla,
• vježbe u vodi.

5. Prestanite da pušite

Pušenje sužava krvne sudove koji hrane nerve i može pogoršati simptome neuropatije.

6. Ograničite unos alkohola

Alkohol može izazvati nagli porast ili pad šećera u krvi, pa ga treba konzumirati veoma umjereno i uz savjet ljekara.

7. Akupunktura

Kod pojedinih osoba može pomoći u ublažavanju bolova djelovanjem na nervni sistem.

8. Topla i hladna terapija

Toplota može opustiti mišiće, dok hladni oblozi mogu smanjiti upalu i bol.

Kod nekih osoba naizmjenična primjena toplote i hladnoće može poboljšati cirkulaciju.

Napomena: osobe sa izraženom dijabetičkom neuropatijom treba da budu oprezne zbog smanjenog osjećaja za temperaturu.

9. Fizikalna i radna terapija

Redovne vježbe pod nadzorom fizioterapeuta mogu poboljšati pokretljivost, olakšati svakodnevne aktivnosti i smanjiti bol.

10. Električna stimulacija nerava

Neuromodulacija koristi električne impulse za smanjenje osjećaja bola i kod nekih pacijenata predstavlja alternativu lijekovima.

11. Laserska terapija niskog intenziteta

Može pomoći u zarastanju rana koje teško cijele kod osoba sa dijabetesom.

12. Lijekovi

U zavisnosti od uzroka, ljekar može preporučiti:

• protivupalne lijekove,
• injekcije kortikosteroida,
• druge odgovarajuće terapije.

13. Hirurško liječenje

Operacija se razmatra samo kada druge metode liječenja ne daju rezultate.

Šta ako imate bol u koljenu?

Ako primijetite:

• bol,
• otok,
• crvenilo,
• utrnulost koljena,

što prije se obratite ljekaru.

Kada se potvrdi da je uzrok dijabetes, liječenje može uključivati lijekove protiv bolova ili lokalne preparate.

Može li se živjeti bez bolova u zglobovima?

Dobra kontrola dijabetesa predstavlja najvažniji korak u prevenciji bolova i komplikacija.

Održavanje stabilnog nivoa šećera u krvi može pomoći da se:

• očuva zdravlje zglobova,
• smanji rizik od povreda,
• uspori propadanje kolagena,
• poboljša pokretljivost,
• umanji bol.

Visok nivo šećera u krvi dovodi do promjena u kolagenu i hrskavici, zbog čega zglobovi postaju manje pokretljivi, a rizik od padova, povreda i hroničnih bolova znatno veći.

Priprema za putovanje

• Ako vaše dijete putuje avionom, zatražite od njegovog ljekara ili medicinske sestre potvrdu o dijabetesu. Avio-kompanije bi trebalo da dozvole unošenje potrepština za dijabetes u avion, ali je dobro imati potvrdu zbog bezbjednosne kontrole.
• Spakujte sav pribor za dijabetes u ručni prtljag. Tako ćete biti sigurni da će sve potrebne potrepštine biti uz vaše dijete po dolasku na odredište.
• Dijete bi trebalo da nosi medicinsku narukvicu ili ogrlicu sa oznakom da ima dijabetes.
• Preporučuje se da se insulinska pumpa privremeno isključi tokom polijetanja i slijetanja, jer promjene vazdušnog pritiska mogu uticati na isporuku insulina. Ne zaboravite da pumpu ponovo uključite nakon polijetanja i nakon slijetanja.

Šta ponijeti u avion

• Aparat za mjerenje glukoze u krvi
• Test-trakice i lancete
• Kratkodjelujući insulin  i špriceve ili igle za insulinske olovke
• Bazalni (dugodjelujući) insulin
• Aparat za mjerenje ketona i/ili trakice za ketone u urinu
• Pribor za liječenje hipoglikemije:
  • brzo djelujući ugljeni hidrati (tablete glukoze ili sok)
  • dodatna hrana u slučaju kašnjenja leta
  • hitni komplet sa glukagonom
• Ako vaše dijete koristi insulinsku pumpu, ponesite:
  • rezervne baterije i infuzione setove
  • špriceve za punjenje rezervoara i za slučaj kvara pumpe

Kako davati bazalni insulin prilikom promjene vremenskih zona

• Ako vaše dijete koristi insulinsku pumpu, po dolasku na odredište podesite vrijeme na pumpi prema lokalnoj vremenskoj zoni. Po povratku kući vratite vrijeme na pumpi na vašu matičnu vremensku zonu.
• Ako vaše dijete prima dugodjelujući bazalni insulin jednom u 24 sata, nastavite da ga dajete na svakih 24 sata. To znači da će sljedeću dozu primiti prema novoj vremenskoj zoni.
• Po želji, vrijeme davanja insulina možete pomjerati unaprijed ili unazad po jedan sat dnevno dok ne dođete do termina koji vam odgovara. Na primjer, insulin može primiti u 8:00 jednog dana, u 7:00 narednog i u 6:00 trećeg dana. Još praktičnije može biti da sa ovim prilagođavanjem počnete prije samog putovanja. Ovaj pristup je naročito pogodan za putovanja gdje je razlika u vremenskim zonama svega nekoliko sati.
• Postoje i drugi načini prilagođavanja vremena davanja insulina prilikom promjene vremenskih zona. Tim koji vodi liječenje dijabetesa može napraviti individualni plan prilagođen vašem djetetu.

Uživanje na odredištu

Boravak na suncu

• Iako insulin nije potrebno stalno držati u frižideru, ekstremno visoke ili niske temperature mogu smanjiti njegovu djelotvornost.
• Najbolje je čuvati insulin u rashladnoj torbici. Na plaži ili u automobilu držite ga dalje od direktne sunčeve svjetlosti.
• Ako će vaše dijete provesti veći dio dana u vodi i biti isključeno sa insulinske pumpe četiri sata ili duže, razgovarajte sa timom za dijabetes o mogućnosti davanja injekcije bazalnog insulina koja će obezbijediti potrebnu količinu insulina tokom 24 sata. Druga mogućnost je da pumpu isključite na kraći period (oko sat vremena), a zatim je ponovo priključite.
• Ako su vrijednosti šećera u krvi visoke i ne snižavaju se očekivano uprkos uobičajenim dozama insulina, razmislite o korišćenju nove bočice ili nove insulinske olovke. Moguće je da je insulin bio izložen ekstremnim temperaturama.

U zabavnom parku

• Primijenite iste preporuke koje se odnose na visoke temperature i privremeno isključivanje insulinske pumpe.
• Insulinsku pumpu treba isključiti prije vožnji velikom brzinom, kao i prije atrakcija na kojima se tijelo okreće naglavačke.

Preuzeto sa: https://www.massgeneral.org/children/diabetes/travel-tips-for-children-with-type-1-diabetes

Sve što treba da znate o šljivama

Šljive se izdvajaju svojim odličnim ukusom, živopisnim bojama i brojnim zdravstvenim prednostima. Osim što su pravo zadovoljstvo za nepce, veoma su svestrana namirnica koja se može koristiti u raznim jelima. Upravo zbog toga imaju značajno mjesto u kuhinjama širom svijeta. Evo šta treba da znate o ovom ukusnom voću i kako ga možete uključiti u svoj sljedeći obrok.

Šta su šljive?

Šljive pripadaju grupi koštičavog voća, zajedno sa trešnjama, kajsijama i breskvama. Naziv „koštičavo voće“ potiče od velike, tvrde koštice koja se nalazi u sredini ploda. U svijetu postoji više od 200 sorti šljiva.

Evropske šljive najpoznatije su po plavim i ljubičastim nijansama i često se koriste za proizvodnju suvih šljiva. Japanske sorte prepoznatljive su po crvenim i žutim bojama, a odlikuju se sočnim i slatkim ukusom.

Zanimljivost: Suve šljive su osušeni plodovi određenih sorti šljiva koje sadrže više prirodnih šećera. Poznate su po povoljnom djelovanju na varenje. U poređenju sa svježim šljivama, sadrže više kalorija, ugljenih hidrata i vlakana.

Kakvog su ukusa šljive?

Šljive imaju jedinstven ukus koji ih čini omiljenim voćem mnogih ljudi. U zavisnosti od sorte i stepena zrelosti, mogu biti slatke, blago kisele ili predstavljati savršen spoj oba ukusa. Njihovo sočno meso obiluje aromom, zbog čega su odličan izbor kao zdrava užina ili dodatak različitim jelima.

Kako odabrati i čuvati šljive?

Prilikom kupovine birajte čvrste plodove koji pod blagim pritiskom prsta ipak daju osjećaj mekoće, što je znak da su zreli. Kora treba da bude glatka i bez oštećenja.

Nakon kupovine, šljive možete ostaviti na sobnoj temperaturi kako bi potpuno sazrele, a zatim ih čuvati u frižideru, gdje mogu ostati svježe do dvije sedmice.

Kako jesti šljive?

Osim što su ukusne svježe, šljive se mogu koristiti na mnogo različitih načina:

• U salatama – narezane šljive daju salatama svježinu, boju i prijatnu voćnu notu.

• U kolačima – odličan su sastojak pita, tartova i raznih kolača.

• Za sosove i džemove – uz dodatak citrusnog soka i začina mogu se pripremiti ukusni sosovi i džemovi prilagođeni osobama sa dijabetesom.

• Na roštilju ili pečene – odlično se slažu uz meso i pečeno povrće.

Mogu li osobe sa dijabetesom jesti šljive?

Da. Šljive mogu biti dio uravnotežene ishrane osoba sa dijabetesom i pomoći u održavanju stabilnog nivoa glukoze u krvi. Zahvaljujući sadržaju vlakana, doprinose boljem varenju i redovnijem pražnjenju crijeva, podržavaju zdravlje crijevne mikrobiote i mogu pomoći u kontroli tjelesne mase jer produžavaju osjećaj sitosti.

Ostale potencijalne zdravstvene koristi šljiva uključuju:

• Mogu pomoći u smanjenju rizika od hroničnih bolesti, poput srčanih oboljenja i određenih vrsta karcinoma, zahvaljujući antioksidansima, posebno vitaminu C i fenolnim jedinjenjima, koji pomažu u neutralisanju slobodnih radikala.

• Doprinose zdravlju srca, održavanju normalnog krvnog pritiska i mogu pomoći u smanjenju rizika od hipertenzije i moždanog udara zahvaljujući sadržaju kalijuma.

• Mogu doprinijeti očuvanju gustine kostiju i smanjenju rizika od osteoporoze.

• Podržavaju normalno funkcionisanje imunog sistema zahvaljujući bogatstvu vitamina.

• Doprinose zdravlju kože učestvujući u sintezi kolagena.

• Podržavaju zdravlje vida zahvaljujući sadržaju vitamina A.

• Mogu doprinijeti očuvanju kognitivnih funkcija zahvaljujući prisustvu fitonutrijenata.

Šljive nisu samo ukusno voće – one predstavljaju spoj odličnog ukusa, raznovrsne primjene i brojnih nutritivnih vrijednosti. Bilo da ih jedete svježe ili ih uključujete u kulinarske specijalitete, šljive mogu biti ukusan i vrijedan dio uravnotežene ishrane.

Ljudi koriste saune hiljadama godina kao način opuštanja i potencijalnog unapređenja zdravlja. Uz odgovarajuće mjere opreza, boravak u sauni je uglavnom bezbjedan. To znači da i osobe sa dijabetesom mogu uživati u sauni, pod uslovom da preduzmu određene mjere zaštite.

Naziv sauna potiče od finske riječi za kupatilo. Danas se tim nazivom uglavnom označava prostorija ili sistem zagrijavanja koji izaziva obilno znojenje. Temperatura u saunama se najčešće kreće između 45 i 90 °C.

Sauna predstavlja oblik termalne terapije čiji je cilj da izazove blago povećanje tjelesne temperature, čime se aktiviraju prirodni mehanizmi organizma za regulaciju toplote.

Međutim, zbog visokih temperatura, sauna nosi i određene rizike. Zato osobe koje žive sa dijabetesom treba da obrate posebnu pažnju, redovno kontrolišu nivo glukoze u krvi i budu spremne da ga koriguju ukoliko je potrebno. Takođe, preporučuje se da se prije korišćenja saune posavjetuju sa svojim ljekarom ili timom koji vodi njihovo liječenje.

Da li je sauna bezbjedna za osobe sa dijabetesom?

Saune se koriste u različitim kulturama već hiljadama godina i većina ljudi ih smatra bezbjednim kada se koriste uz razuman oprez.

Pregled naučnih istraživanja iz 2018. godine nije zabilježio ozbiljne neželjene događaje povezane sa korišćenjem saune, ali su prijavljeni blaži problemi poput:

• osjećaja prevelike toplote,
• iritacije disajnih puteva,
• prolaznog bola u nogama,
• klaustrofobije.

Kod osoba sa dijabetesom toplota može uticati na organizam na nekoliko načina.

Dehidracija

Osobe sa dijabetesom mogu brže gubiti tečnost nego osobe koje nemaju dijabetes. Nedovoljan unos tečnosti može dovesti do porasta nivoa šećera u krvi, što povećava potrebu za mokrenjem i dodatno pogoršava dehidraciju.

Neki ljekovi, poput diuretika, takođe mogu povećati rizik od dehidracije.

Otežano hlađenje organizma

Ako je nivo glukoze duže vrijeme povišen, može doći do oštećenja krvnih sudova i nerava. To može uticati na rad znojnih žlijezda, pa organizam teže reguliše tjelesnu temperaturu.

Djelovanje insulina

Visoke temperature mogu promijeniti način na koji organizam koristi insulin. Kada je toplo, metabolizam se ubrzava, pa se insulin apsorbuje brže nego inače. To može dovesti do bržeg pada nivoa glukoze u krvi i povećanog rizika od hipoglikemije.

Može li sauna biti korisna kod dijabetesa?

Iako sauna nosi određene rizike, osobe koje imaju dobro regulisan nivo šećera u krvi uglavnom mogu bezbjedno koristiti saunu.

Pojedina istraživanja ukazuju da redovno korišćenje saune i druge vrste pasivne toplotne terapije mogu doprinijeti boljoj regulaciji glukoze u krvi i pomoći u prevenciji hiperglikemije.

Ipak, potrebno je više kvalitetnih istraživanja kako bi se ove koristi potvrdile. Promjene životnih navika, poput pravilne ishrane i redovne fizičke aktivnosti, i dalje predstavljaju najefikasniji način regulacije dijabetesa uz znatno manji rizik od neželjenih efekata.

Takođe se preporučuje izbjegavanje alkohola, kao i ljekova koji mogu povećati rizik od pregrijavanja organizma prije ili nakon odlaska u saunu. Ukoliko niste sigurni da li neka terapija utiče na podnošenje visokih temperatura, posavjetujte se sa svojim ljekarom.

Kako sauna utiče na dijabetes?

Dijabetička neuropatija

Neuropatija predstavlja oštećenje nerava. Prema podacima Američkog udruženja za dijabetes, približno polovina osoba sa dijabetesom ima neki oblik oštećenja nerava.

Kod dijabetičke neuropatije povišen nivo glukoze ili masnoća u krvi oštećuje nerve koji omogućavaju osjećaj dodira i kontrolišu brojne automatske funkcije organizma.

Posljedice mogu biti:

• nepravilno znojenje,
• otežana regulacija tjelesne temperature,
• povećan rizik od srčanih bolesti zbog oštećenja krvnih sudova i nerava.

Boravak u sauni dodatno opterećuje srce jer ono mora intenzivnije da radi kako bi održalo normalnu tjelesnu temperaturu.

Dehidracija

Osnovni cilj saune jeste obilno znojenje. Ako osoba nije dovoljno hidrirana, može doći do dehidracije, koja je posebno opasna za osobe sa dijabetesom.

Dehidracija može povećati nivo šećera u krvi i izazvati hiperglikemiju. Istovremeno, visok nivo šećera dovodi do učestalijeg mokrenja, što dodatno povećava gubitak tečnosti.

Brža apsorpcija insulina

Kod osoba koje koriste insulin, visoka temperatura širi krvne sudove (vazodilatacija), čime se ubrzava apsorpcija insulina iz mjesta primjene.

Zbog toga insulin može djelovati brže nego što se očekuje, pa raste rizik od hipoglikemije.

Zdravstvene koristi saune

Iako nisu sve tvrdnje naučno potvrđene, istraživanja pokazuju da redovno korišćenje saune može imati određene zdravstvene koristi, uključujući:

• smanjenje rizika od demencije, Alzheimerove bolesti i iznenadnog srčanog zastoja,
• snižavanje LDL („lošeg“) holesterola i povećanje HDL („dobrog“) holesterola,
• brži oporavak nakon fizičke aktivnosti,
• poboljšanje kvaliteta života kod osoba koje imaju depresiju,
• podršku zdravlju disajnog sistema.

Neka istraživanja pokazuju da reakcija organizma na visoku temperaturu u sauni podsjeća na reakciju tokom umjerene aerobne fizičke aktivnosti, pa dio koristi može biti sličan.

Savjeti za bezbjedno korišćenje saune kod osoba sa dijabetesom

Ako je dijabetes dobro regulisan, sauna se uglavnom može koristiti bezbjedno uz nekoliko važnih mjera opreza:

• pijte dovoljno tečnosti prije i poslije saune;
• češće kontrolišite nivo glukoze u krvi, posebno ako koristite kontinuirani mjerač glukoze (CGM);
• vodite računa da se insulin na visokim temperaturama apsorbuje brže;
• obratite pažnju na prve znakove hipoglikemije;
• uvijek imajte uz sebe izvor brzodjelujućih ugljenih hidrata;
• izbjegavajte odlazak u saunu sami;
• ne boravite u sauni duže od 20 minuta;
• nakon izlaska postepeno rashladite organizam;
• ne koristite saunu ako se osjećate loše ili se tokom boravka jave vrtoglavica, slabost ili mučnina;
• nosite papuče ili obuću za kupanje kako biste zaštitili stopala od povreda i infekcija.

Zaključak

Sauna može biti prijatna i korisna aktivnost i za osobe koje žive sa dijabetesom, ali visoke temperature zahtijevaju dodatan oprez.

Ako je nivo glukoze u krvi dobro regulisan i poštuju se preporučene mjere bezbjednosti, većina osoba sa dijabetesom može bezbjedno koristiti saunu.

Najvažnije je redovno kontrolisati nivo šećera u krvi, održavati dobru hidrataciju, ograničiti vrijeme provedeno u sauni i postepeno rashladiti organizam nakon izlaska.

Za individualne preporuke najbolje je razgovarati sa ljekarom ili članovima tima koji vode liječenje dijabetesa.

Glikemijski indeks i sadržaj šećera

Ključne činjenice

• Ugljeni hidrati u paradajzu: Svježi paradajz sadrži prirodne šećere, ali samo oko 3% njegovog sastava čine ugljeni hidrati, zbog čega cijeli paradajz uglavnom ne izaziva nagli porast glukoze u krvi.
• Glikemijski indeks paradajza: Svježi paradajz ima nizak glikemijski indeks (oko 30), što znači da se vari sporije i lako uklapa u zdrav način ishrane.
• Prerađeni proizvodi od paradajza: Sok od paradajza, umaci i sušeni paradajz mogu drugačije uticati na nivo glukoze u krvi jer su koncentrisaniji ili mogu sadržati dodatne šećere.

Prestanite da nagađate šta odgovara vašem organizmu

Paradajz je izuzetno svestrano voće koje svakom jelu može dati svjež i blago kiselkast ukus. Ovi sočni, slatko-kiselkasti plodovi često se koriste u salatama, supama, salsama, sosovima za tjesteninu i raznim jelima poput karija.

Osim toga, paradajz je odličan izvor vitamina A, vitamina C i vitamina K, a sadrži i mnoge druge korisne vitamine i minerale, poput kalijuma i folata. Zbog visokog sadržaja vode doprinosi i dobroj hidrataciji organizma.

Međutim, da li je ovo slatko-kiselkasto voće bezbjedno za osobe koje vode računa o nivou šećera u krvi? Kako se uklapa u ishranu osoba sa dijabetesom?

U ovom članku razmotrićemo povezanost između paradajza i nivoa glukoze u krvi, odgovora insulina, kao i drugih potencijalnih zdravstvenih koristi koje paradajz može imati.

Paradajz i šećer u krvi – šta kaže nauka?

Svježi, sirovi paradajz gotovo u potpunosti čini voda i sadrži veoma malo ugljenih hidrata. Prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA), svega oko 3% paradajza čine ugljeni hidrati, uključujući i prirodne šećere koje sadrži.

Zbog toga dodavanje paradajza u salatu ili omlet, na primjer, ne bi trebalo da dovede do značajnog porasta nivoa šećera u krvi.

Ipak, više pažnje treba obratiti na proizvode poput paradajz sosa, koji često sadrže dodatne šećere. Najbolje je konsultovati registrovanog dijetetičara ili nutricionistu kako biste procijenili kako ovakve namirnice utiču upravo na vaš organizam.

Nedavna meta-analiza dostupnih istraživanja pokazala je da konzumacija paradajza nije imala značajan uticaj na vrijednosti glukoze natašte.

A šta je sa fitonutrijentima i drugim korisnim sastojcima paradajza? Mogu li oni pomoći u snižavanju glukoze u krvi?

Nažalost, istraživanja na ovu temu još uvijek su ograničena. Jedno manje randomizovano kontrolisano istraživanje, sprovedeno na zdravim ženama, pokazalo je stabilnije vrijednosti šećera u krvi kod ispitanica koje su 30 minuta prije obroka sa ugljenim hidratima popile 200 ml soka od paradajza ili pojele 200 g paradajza.

Međutim, zbog malog broja učesnica (25 žena), iz ovog istraživanja nije moguće izvući čvrste zaključke. Iako rezultati ukazuju na moguće antihiperglikemijsko djelovanje paradajza, potrebna su mnogo obimnija istraživanja kako bi se to sa sigurnošću potvrdilo.

Da li različite vrste paradajza imaju različit uticaj?

Iako različite sorte paradajza imaju nešto drugačiji nutritivni sastav, većina svježih, sirovih paradajza ima veoma sličnu nutritivnu vrijednost.

Svježi paradajz spada u namirnice sa niskim glikemijskim indeksom (GI 30). Takođe ima malo kalorija i, kao dio raznovrsne i uravnotežene ishrane, može pomoći u kontroli tjelesne mase.

Na primjer, prema podacima USDA, čeri (grape) paradajz sadrži nešto više ugljenih hidrata od Roma paradajza na 100 grama:

• Čeri paradajz – 5,51 g ugljenih hidrata
• Roma paradajz – 3,84 g ugljenih hidrata

S druge strane, sušeni paradajz sadrži mnogo manje vode, pa su u njemu znatno koncentrisaniji kalorije, ugljeni hidrati i ostali nutrijenti.

Generalno, sušeno voće i povrće može imati veći uticaj na nivo glukoze u krvi nego svježe namirnice, zbog čega je važno voditi računa o veličini porcije kada jedete sušeni paradajz.

Svježi ili konzervirani paradajz

Kada se uporede svježi i konzervirani paradajz, njihov nutritivni sastav je uglavnom vrlo sličan.

Najveća razlika je u sadržaju natrijuma (soli), koji se često dodaje tokom procesa konzerviranja.

Ako radije koristite konzervirani paradajz za pripremu salse, sosova ili drugih jela, birajte proizvode bez dodatka soli.

Šta je sa sokom od paradajza?

Kao i svježi paradajz, i sok od paradajza sadrži relativno malo ugljenih hidrata.

Međutim, voćni i povrtni sokovi uglavnom imaju veći uticaj na nivo glukoze u krvi nego cijeli plodovi, pa je, kad god je moguće, bolje izabrati svjež paradajz.

Prilikom kupovine provjerite deklaraciju proizvoda kako biste bili sigurni da sok:

• sadrži malo ugljenih hidrata,
• nema dodatih šećera,
• ima nizak sadržaj soli.

Još bolja opcija je da sami pripremite domaći sok, sos ili supu od svježeg paradajza, jer ćete tako imati potpunu kontrolu nad sastojcima.

Paradajz i dijabetes tipa 2

Šta sve ovo znači za osobe sa dijabetesom tipa 2?

Mala količina ugljenih hidrata u svježem paradajzu ukazuje na to da ova namirnica ne bi trebalo da izazove značajan porast šećera u krvi, čak ni kod osoba sa dijabetesom, predijabetesom ili povećanim rizikom za razvoj bolesti.

Naravno, kao i kod većine namirnica, reakcija organizma može biti različita i zavisi od brojnih faktora, uključujući količinu hrane i ostatak obroka.

Neka istraživanja ukazuju da likopen, snažan antioksidans prisutan u paradajzu, može pozitivno uticati na regulaciju glukoze u krvi kod osoba sa dijabetesom. Međutim, potrebno je još istraživanja kako bi se utvrdilo koliki je stvarni efekat.

S druge strane, istraživanje objavljeno u časopisu International Journal of Food Sciences and Nutrition pokazalo je da kod osoba sa dijabetesom koje su tokom osam sedmica svakodnevno konzumirale 200 grama svježeg paradajza nije zabilježena značajna promjena nivoa glukoze u krvi.

Zbog različitih rezultata dostupnih istraživanja, još uvijek nije moguće sa sigurnošću reći u kojoj mjeri paradajz utiče na regulaciju šećera u krvi. Potrebna su dodatna naučna istraživanja kako bi se razjasnile njegove potencijalne koristi kod osoba sa dijabetesom.

Likopen i dijabetes

Paradajz je bogat brojnim korisnim nutrijentima, među kojima se posebno izdvaja likopen – antioksidans koji se povezuje sa smanjenjem rizika od hroničnih bolesti, uključujući pojedine vrste karcinoma i bolesti srca i krvnih sudova.

Ipak, desetogodišnje istraživanje koje je obuhvatilo 35.783 žene nije pronašlo dovoljno dokaza da konzumacija proizvoda od paradajza značajno smanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.

Iako likopen može imati određene koristi za osobe sa dijabetesom, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo da li zaista može doprinijeti smanjenju rizika od razvoja ove bolesti.

Antioksidativni efekti likopena

Iako trenutno nema dovoljno dokaza da paradajz direktno poboljšava kontrolu šećera u krvi, postoje istraživanja koja ukazuju da može imati druge koristi za osobe sa dijabetesom.

Likopen, snažan antioksidans prisutan u paradajzu, može pomoći u smanjenju oksidativnog stresa i doprinositi očuvanju zdravlja srca i krvnih sudova, kako kod zdravih osoba, tako i kod osoba sa dijabetesom. To sugeriše da bi mogao ublažiti neke od komplikacija povezanih sa dijabetesom tipa 2.

Pored toga, pojedina istraživanja pokazuju da fermentisani paradajz može pozitivno uticati na metabolizam masti i smanjiti nakupljanje masti u jetri.

Zanimljivo je da se kuvanjem paradajza povećava iskoristivost likopena, a njegova apsorpcija dodatno se poboljšava kada se konzumira zajedno sa zdravim mastima, poput maslinovog ulja.

Moguća povezanost sa insulinskom rezistencijom

Paradajz može imati i određeno antihiperglikemijsko djelovanje zahvaljujući jedinjenju 13-oxo-OTA, koje se nalazi i u mandarinama i gorkoj dinji. Smatra se da ovo jedinjenje može učestvovati u regulaciji metaboličkih poremećaja povezanih sa insulinskom rezistencijom.

Istraživanja takođe ukazuju da osušena kora voća i povrća, uključujući i paradajz, može imati povoljan efekat na regulaciju šećera u krvi.

Jedna studija sprovedena na miševima pokazala je da osušena kora paradajza može poboljšati toleranciju na glukozu i smanjiti insulinsku rezistenciju.

Međutim, pošto ovi rezultati još nijesu potvrđeni kod ljudi, potrebna su dodatna istraživanja.

Važno je imati na umu da su sušeni proizvodi koncentrisaniji i često sadrže više prirodnih šećera po porciji, pa je kontrola količine veoma važna.

Ostale potencijalne koristi

Osim mogućeg uticaja na nivo šećera u krvi, paradajz može imati i druge pozitivne efekte na zdravlje.

Istraživanja pokazuju da može:

• pomoći u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti povezanih sa dijabetesom tipa 2;
• imati određena antikancerogena svojstva;
• doprinositi zdravlju kože;
• podržavati normalno funkcionisanje imunološkog sistema.

Iako nema mnogo direktnih dokaza da konzumacija paradajza poboljšava regulaciju glukoze u krvi, on i dalje predstavlja hranljivu i zdravu namirnicu zahvaljujući malom sadržaju ugljenih hidrata i bogatom nutritivnom sastavu.

Ne volite paradajz? Isprobajte ove alternative

Ako nijeste ljubitelj paradajza, postoje druge namirnice koje mogu pružiti sličan ukus ili nutritivne prednosti.

Pasta od tamarinda

Pasta od tamarinda ima prijatan slatko-kiseli ukus i odlična je zamjena za paradajz u pojedinim jelima.

Može se koristiti u:

• karijima,
• supama,
• sosovima.

Takođe je bogata antioksidansima, a neka istraživanja ukazuju da može imati povoljan uticaj na regulaciju glukoze u krvi.

Masline

Iako nijesu direktna zamjena za paradajz, masline imaju sličnu umami aromu, pa mogu obogatiti brojna jela.

Osim toga, bogate su:

• vlaknima,
• vitaminom E,
• antiinflamatornim jedinjenjima.

Cvekla

Kuvana i pasirana cvekla može pružiti teksturu i boju sličnu paradajzu u mnogim receptima.

Cvekla je bogata antioksidansima i može:

• pomoći u regulaciji nivoa glukoze,
• doprinijeti snižavanju krvnog pritiska.

Šargarepa i sirće

Kuvana šargarepa uz dodatak male količine sirćeta može dati blagu kiselost i teksturu sličnu paradajzu.

Šargarepa je bogata antioksidansima, vitaminima i može doprinijeti održavanju zdravog nivoa šećera i holesterola u krvi.

Postoje li nedostaci konzumiranja paradajza?

Iako je paradajz veoma zdrava namirnica, postoje određene stvari na koje treba obratiti pažnju.

Pesticidi

Tokom uzgoja paradajza često se koriste pesticidi koji mogu ostati na kori ploda.

Pošto se paradajz uglavnom jede zajedno sa korom, postoji mogućnost unosa manjih količina pesticida.

Da biste to smanjili:

• birajte organski uzgojen paradajz kada je moguće;
• dobro operite plodove prije konzumiranja.

Nezreo paradajz

Zeleni, nezreli paradajz sadrži alkaloid tomatin, koji u većim količinama može biti blago toksičan za ljude.

Kako paradajz sazrijeva, količina tomatina se značajno smanjuje, zbog čega je zreo crveni paradajz bezbjedan za ishranu.

Termička obrada dodatno razgrađuje ovo jedinjenje, pa se blago nezreo paradajz može bezbjedno koristiti u:

• supama,
• sosovima,
• varivima.

Saznajte kako paradajz utiče na vaše zdravlje i nivo glukoze u krvi

Svaka osoba različito reaguje na određene namirnice. Ako želite da saznate kako vaše tijelo reaguje na hranu poput paradajza, korisno je da sarađujete sa stručnjakom koji može analizirati vaše podatke, uključujući vrijednosti glukoze u krvi, i dati preporuke prilagođene vašim potrebama.

Registrovani dijetetičar ili nutricionista može vam pomoći da bolje razumijete:

• odgovarajuću veličinu porcija,
• apsorpciju hranljivih materija,
• ulogu različitog voća i povrća u zdravoj i uravnoteženoj ishrani.

Praćenjem obroka i korišćenjem uređaja za kontinuirano mjerenje glukoze (CGM) možete steći bolji uvid u to kako paradajz utiče upravo na vaš organizam i kako ga najbolje uklopiti u svakodnevnu ishranu.

Često postavljana pitanja

Kako paradajz utiče na nivo šećera u krvi?

Svjež, cijeli paradajz uglavnom ima vrlo mali uticaj na nivo glukoze u krvi. Zbog niskog sadržaja ugljenih hidrata, kao i visokog sadržaja vode i vlakana, vari se sporije. Individualni odgovor organizma zavisi prije svega od veličine porcije i ostatka obroka.

Koliko šećera sadrži paradajz?

Jedan paradajz srednje veličine sadrži približno 3 do 4 grama prirodnog šećera. Ova količina fruktoze i glukoze uravnotežena je prisustvom vlakana, pa je sadržaj šećera relativno nizak.

Veći unos šećera može nastati jedino konzumacijom koncentrisanih proizvoda, poput paradajz pirea ili zaslađenih sosova.

Da li paradajz sadrži ugljene hidrate?

Da. Paradajz sadrži ugljene hidrate, ali se smatra namirnicom sa malim sadržajem ugljenih hidrata.

Jedan paradajz srednje veličine sadrži oko 5 grama ukupnih ugljenih hidrata, uključujući prirodne šećere i vlakna.

Zbog toga predstavlja dobar izbor za osobe koje vode računa o nivou glukoze u krvi.

Opekotine od sunca su neprijatne za svakoga, ali kod osoba koje žive sa dijabetesom mogu izazvati niz reakcija koje dodatno otežavaju kontrolu nivoa šećera u krvi. U ovom tekstu objašnjavamo zašto se to dešava i dijelimo korisne savjete kako da se zaštitite tokom ljeta.

Hrana nije jedini faktor koji može povećati nivo glukoze u krvi. Šećer u krvi može porasti i zbog neočekivanih stvari, poput opekotina od sunca. Prema podacima klinike Mayo, opekotine od sunca predstavljaju upalu kože nastalu usljed prekomjernog izlaganja ultraljubičastom (UV) zračenju.

Opekotina može izgledati ružičasto ili crveno, u zavisnosti od prirodne boje kože. Kod tamnijih tonova kože može biti teže prepoznati promjene, ali ako je koža topla na dodir, bolna ili osjetljiva, uz otok, glavobolju, temperaturu ili mučninu, vjerovatno se radi o opekotini od sunca.

Kako opekotine od sunca utiču na nivo šećera u krvi

Opekotine izazivaju upalu, a upala povećava insulinsku rezistenciju. Insulinska rezistencija nastaje kada organizam ne reaguje pravilno na insulin. Kod osoba sa dijabetesom to može dovesti do promjena u potrebnim dozama insulina, privremeno ili dugoročno.

Benjamin Faustin i John C. Reed objasnili su u radu objavljenom u časopisu „Trends in Cell Biology“ da povrede tkiva, poput opekotina od sunca, pokreću upalni odgovor organizma koji uključuje citokine. Američko društvo za borbu protiv raka navodi da su citokini mali proteini koji imaju važnu ulogu u regulaciji aktivnosti imunološkog sistema i krvnih ćelija.

Ovo je posebno važno kod autoimunih bolesti poput dijabetesa tipa 1, gdje je imunološki sistem već narušen.

Pošto opekotine izazivaju upalu, mogu povećati nivo kortizola i drugih hormona stresa, što dodatno podiže nivo šećera u krvi. Zbog toga se može stvoriti začarani krug koji počinje običnom opekotinom od sunca.

Upalna reakcija organizma: Šta se dešava u tijelu?

Oporavak od opekotina može trajati nekoliko dana. Tokom tog perioda mogu se javiti umor, glavobolja, temperatura i otok. Sve to dodatno otežava upravljanje dijabetesom i može povećati rizik od komplikacija.

Ako se oporavljate od opekotina od sunca, tretirajte to slično kao „bolestan dan“ kod dijabetesa. Pažljivo pratite nivo šećera u krvi, boravite u zatvorenom prostoru i unosite dovoljno tečnosti. Slušanje potreba svog organizma može pomoći bržem oporavku.

Ukoliko vam je potrebna dodatna pomoć, obratite se svom ljekaru.

Krema za sunčanje: Korisna zaštita ili skriveni problem?

Prvi korak u sprječavanju opekotina jeste pravilna zaštita. Najefikasniji način da izbjegnete opekotine jeste da djelujete preventivno. Korišćenje kreme za sunčanje trebalo bi da bude osnovni korak u zaštiti kože tokom boravka na otvorenom.

Bez obzira na godišnje doba, preporučuje se nanošenje kreme za sunčanje na izložene djelove kože svaki put kada izlazite napolje, naročito kada je UV indeks visok.

Prema navodima MD Anderson Cancer Center-a, i mineralne i hemijske kreme za sunčanje pružaju zaštitu, ali svaka ima svoje prednosti i nedostatke.

Mineralne kreme sadrže cink-oksid i/ili titanijum-dioksid i stvaraju fizičku barijeru koja odbija UV zrake. Hemijske kreme apsorbuju UV zračenje, pretvaraju ga u toplotu i oslobađaju iz kože.

Mineralne kreme smatraju se ekološki prihvatljivijim, dok su hemijske uglavnom lakše za nanošenje. S druge strane, hemijske kreme češće izazivaju alergijske reakcije, dok se mineralne mogu lakše skinuti sa kože.

Važno je pažljivo pratiti uputstva proizvođača kako biste obezbijedili adekvatnu zaštitu.

Posebnu pažnju obratite ako koristite kontinuirani mjerač glukoze (CGM) ili insulinsku pumpu. Kremu nanosite pažljivo oko mjesta gdje su postavljeni kako ne biste oslabili njihovo prijanjanje za kožu.

Praktični savjeti za prevenciju i kontrolu skokova šećera izazvanih opekotinama

Nosite zaštitnu odjeću i šešire sa UV zaštitom (UPF)

Možda ne djeluje moderno, ali vaša koža će vam biti zahvalna. Kao što ne vozite bicikl bez kacige, ne bi trebalo da boravite na jakom suncu bez odgovarajuće zaštitne odjeće.

Ostanite hidrirani

Dovoljan unos tečnosti je izuzetno važan. Prosječnoj ženi potrebno je oko 2,7 litara tečnosti dnevno, a muškarcu oko 3,7 litara. Tokom vrućina te potrebe rastu. Stručnjaci preporučuju da se tokom boravka na visokim temperaturama pije jedna čaša vode na svakih 15 do 20 minuta.

Privremeno prilagodite dozu insulina (uz savjet ljekara)

Ako provodite mnogo vremena na otvorenom i fizički ste aktivni, razgovarajte sa svojim zdravstvenim timom o mogućim privremenim prilagođavanjima terapije insulinom.

Dodatni savjeti

• Redovno i pravilno nanosite kremu za sunčanje.
• Izbjegavajte boravak napolju tokom najjačeg sunca.
• Češće kontrolišite nivo šećera u krvi.
• Koristite aloe veru ili rashlađujuće gelove.
• Odmarajte se i unosite dovoljno tečnosti.

Kada treba da se obratite ljekaru?

Ako nekoliko dana nakon opekotina i dalje osjećate tegobe, a nivo šećera u krvi ostaje nestabilan, vrijeme je da razgovarate sa ljekarom.

Pravovremena reakcija može pomoći u sprječavanju komplikacija kao što su infekcije, povišen HbA1c ili usporeno zarastanje kože.

Ne treba zanemariti ni uticaj na mentalno zdravlje. Produžen oporavak može biti frustrirajući i dodatno opteretiti svakodnevno upravljanje dijabetesom.

Ne dozvolite da opekotine od sunca poremete kontrolu dijabetesa

Ako živite sa hroničnom bolešću poput dijabetesa, znate da jedna neravnoteža može brzo uticati na cijeli organizam. Veza između opekotina od sunca i povišenog nivoa šećera u krvi je stvarna, ali se može spriječiti.

Kao i kod mnogih aspekata upravljanja dijabetesom, malo preventive može napraviti veliku razliku. Nemojte dozvoliti da vas strah od opekotina spriječi da uživate na otvorenom.

Ljeto je vrijeme za uživanje. Boravite napolju, budite aktivni i živite punim plućima, uz odgovarajuću zaštitu i brigu o svom zdravlju. Znanje primijenjeno u praksi moćan je saveznik u kontroli dijabetesa.

Tikvice su povrće sa malo ugljenih hidrata i kalorija, a bogate su vlaknima. Kada se pripreme sa maslinovim uljem bez dodatih skrobnih priloga, imaju minimalan uticaj na nivo šećera u krvi.

 

Pečene tikvice za dijabetičare

Sastojci:

• 2 srednje tikvice
• 1 kašika maslinovog ulja
• ½ kašičice bijelog luka u prahu
• ½ kašičice italijanskog začina ili slično
• So i biber po ukusu

Priprema:

1. Zagrij rernu na 220°C.
2. Tikvice operi i isijeci na polumjesece ili manje komade.
3. Stavi ih na pleh.
4. Dodaj maslinovo ulje, bijeli luk u prahu, italijanski začin, so i biber.
5. Dobro promiješaj da se ravnomjerno oblože.
6. Peći 12–15 minuta dok ne omekšaju i blago porumene.

Poslužite toplo.