10 g ugljenih hidrata
Najbolji stir-fry od govedine i brokolija
6 porcija | 30 minuta aktivne pripreme | 30 minuta ukupno
Brzo i jednostavno

Ako ti je govedina s brokolijem omiljeno kinesko jelo za naručivanje, ovaj recept je za tebe.

Tanko rezana govedina i svjež, hrskav brokoli su glavne zvijezde ovog jela. Možeš koristiti bilo koji dio govedine, ali odabir mekšeg komada poput ramsteka pravi veliku razliku. Kada sve pripremiš, ostatak ide brzo. Rezultat je bogato jelo puno sočne govedine i nježnog brokolija u ukusnom sosu – idealno za dijeljenje sa porodicom.

Ako želiš manje ugljenih hidrata, dodaj više povrća poput pečuraka, crvene paprike, bambusovih izdanaka, celera ili daikona. Za manje masti koristi vrlo nemasan komad govedine ili pileća prsa bez kože i kostiju. Za manje soli koristi soja sos sa smanjenim udjelom natrijuma.

---

Detalji recepta

Porcije: 6
Ukupno UH po porciji: 10 g
Ukupno vrijeme: 30 minuta

---

Sastojci

• 450 g ramsteka ili flank steka, tanko narezanog
• 1 kašičica krupne soli (ili ½ kašičice obične soli)
• 2 kašičice kukuruznog skroba
• 1 čen bijelog luka ili ½ kašičice bijelog luka u prahu
• 1 glavica brokolija (cvjetići odvojeni, stabljika oguljena i narezana)
• 2 stabljike celera, narezane dijagonalno
• 1 daikon rotkva, oguljena i narezana na polumjesece (ili 6 običnih rotkvica)
• 3 mlada luka, narezana (dio ostavi za dekoraciju)
• 4 kašike biljnog ulja
• 2 kašike soja sosa
• 1,5 kašika suhog šerija / kuhinjskog šerija / Shaoxing vina (ili zamjena: 1 kašika sirćeta od šerija ili balzamiko sirćeta)

---

Priprema

1. Pospi meso solju, kukuruznim skrobom i bijelim lukom. Dobro izmiješaj i ostavi sa strane dok pripremaš povrće.
2. Zagrij 3 kašike ulja u velikom tiganju ili woku na srednje jakoj vatri, dok ulje ne počne da se sjaji. Dodaj meso i ostavi ga minut da se zapeče bez miješanja. Zatim promiješaj i prži dok ne porumeni po ivicama (oko 4 minute). Dodaj soja sos, promiješaj još minut, pa prebaci meso u posudu.
3. Dodaj svo povrće u tiganj zajedno sa preostalom kašikom ulja. Promiješaj da se obloži sokovima i uljem, pa ostavi minut da se zapeče. Kuvaj uz povremeno miješanje dok povrće ne omekša, ali da i dalje ostane blago hrskavo (oko 5 minuta).
4. Vrati meso u tiganj, dodaj šeri i miješaj dok sve ne postane sjajno i dobro zagrijano (oko 1 minut).
5. Prebaci jelo na tanjir, pospi mladim lukom i serviraj.

 

Dijabetes tip 5, ranije poznat kao dijabetes povezan sa pothranjenošću (MRDM), predstavlja poseban oblik dijabetesa koji je povezan sa hroničnom pothranjenošću i nejednakostima u zdravstvenoj zaštiti. Ovo stanje prvenstveno pogađa ljude u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, naročito u jugoistočnoj Aziji i podsaharskoj Africi.

MRDM je zvanično klasifikovan kao dijabetes tip 5 na međunarodnom sastanku stručnjaka održanom u januaru 2025. godine. Novu klasifikaciju podržala je Međunarodna dijabetološka federacija (IDF) na Svjetskom kongresu o dijabetesu 2025. u Bangkoku, na Tajlandu. Ovo stanje se sada priznaje kao peta klasifikacija dijabetesa, uz tip 1, tip 2, tip 3c i gestacijski dijabetes. Ovo priznanje predstavlja važan korak ka rješavanju dugo zanemarivanog stanja i unapređenju jednakosti u liječenju dijabetesa za milione ljudi širom svijeta. Nova klasifikacija takođe doprinosi boljem razumijevanju metaboličkog zdravlja kod mladih odraslih osoba koje žive u uslovima ograničenih resursa.

Uzroci

Dijabetes tip 5 nastaje kao posljedica dugotrajne pothranjenosti, naročito tokom ranog djetinjstva i adolescencije. Loša ishrana majke, česte infekcije i hronična nesigurnost u pristupu hrani mogu narušiti razvoj pankreasa. To smanjuje njegovu sposobnost da proizvodi insulin. Oštećenje pankreasa nije posljedica autoimunih reakcija, kao kod dijabetesa tip 1, niti insulinske rezistencije, kao kod dijabetesa tip 2. Umjesto toga, riječ je o neautoimunom obliku dijabetesa, uzrokovanom nemogućnošću pankreasa da proizvodi dovoljno insulina zbog nedovoljno razvijenog pankreasnog tkiva.

Ovo stanje ukazuje na uticaj siromaštva na zdravstvene ishode, naročito u zajednicama u kojima ljudi tokom života trpe nutritivne deficite. Izbjeglice i migranti iz siromašnih sredina takođe mogu biti izloženi riziku, čak i nakon preseljenja u zemlje sa visokim prihodima.

Simptomi

Dijabetes tip 5 se obično javlja kod adolescenata i mladih odraslih osoba i može imati simptome slične dijabetesu tip 1, kao što su:

• gubitak tjelesne mase
• pojačana žeđ
• učestalo mokrenje
• umor
• povišen nivo glukoze u krvi

Međutim, osobe sa dijabetesom tip 5 često imaju indeks tjelesne mase (BMI) manji od 19 kg/m² i ne pokazuju znake autoimunog uništavanja beta ćelija, što ih razlikuje od osoba sa dijabetesom tip 1.

Dijagnoza

Do skoro nijesu postojali standardni dijagnostički kriterijumi za dijabetes tip 5. Zbog toga je mnogim osobama pogrešno postavljana dijagnoza dijabetesa tip 1 ili tip 2, pa su dobijale terapiju koja nije odgovarala njihovim specifičnim potrebama. To je dovodilo do lošijih ishoda liječenja i dodatno produbljivalo nejednakosti u zdravstvenoj zaštiti.

Liječenje

Upravljanje dijabetesom u sredinama sa ograničenim resursima zahtijeva strategije prilagođene konkretnim uslovima. Kod dijabetesa tip 5 liječenje mora biti usmjereno ne samo na kontrolu glukoze, već i na ispravljanje nutritivnih deficita. Liječenje može obuhvatiti:

• nutritivnu podršku radi ispravljanja dugotrajne pothranjenosti
• oralne ljekove za dijabetes koji podstiču lučenje insulina
• niskodoznu terapiju insulinom, kada je to potrebno

Standardni tretmani za dijabetes tip 1 ili tip 2 možda neće biti efikasni kod osoba sa dijabetesom tip 5. Pošto je osnovni uzrok nedostatak insulina povezan sa pothranjenošću, neophodan je posebno prilagođen plan liječenja. Bez odgovarajuće terapije povećava se rizik od komplikacija kao što su oštećenje nerava, bolest bubrega i problemi sa vidom. Očekivano trajanje života može biti značajno skraćeno ako se ovo stanje ne dijagnostikuje i ne liječi na pravilan način.

Prevencija

Prevencija dijabetesa tip 5 podrazumijeva rješavanje osnovnih uzroka hronične pothranjenosti i zdravstvene nejednakosti. Ključne oblasti prevencije uključuju:

• poboljšanje ishrane majki i smanjenje rizika od dijabetesa u ranom životnom dobu
• jačanje programa ishrane djece
• obezbjeđivanje sigurnosti u snabdijevanju hranom u ugroženim regionima
• smanjenje siromaštva i rizika od infekcija

Rane nutritivne intervencije i zdravstvene politike koje jačaju pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti mogu smanjiti učestalost dijabetesa tip 5 i doprinijeti smanjenju globalnog opterećenja dijabetesom.

IZVOR: https://idf.org/about-diabetes/types-of-diabetes/type-5-diabetes/

Koža – naš najveći organ – takođe može imati komplikacije uzrokovane dijabetesom.
Dijabetes može uticati na svaki dio tijela, uključujući i kožu.

Zapravo, problemi sa kožom su ponekad prvi znak da osoba ima dijabetes.

Neki od njih su razlog za zabrinutost, dok drugi mogu biti samo estetski problem (bezopasni). Bez obzira na to, treba obratiti pažnju na promjene na koži i posavjetovati se sa ljekarom o svim nedoumicama – bolje je biti siguran nego rizikovati.

Srećom, većina kožnih stanja može se spriječiti ili lako liječiti ako se otkrije na vrijeme.

Neki od ovih problema su kožna stanja koja može imati bilo ko, ali se lakše javljaju kod osoba sa dijabetesom. To uključuje bakterijske infekcije, gljivične infekcije i svrab.

Drugi kožni problemi javljaju se uglavnom ili isključivo kod osoba sa dijabetesom. To uključuje dijabetičku dermopatiju, necrobiosis lipoidica diabeticorum, dijabetičke plikove i eruptivnu ksantomatozu. Kliknite na stavke ispod da biste saznali više o svakom kožnom stanju i dobili korisne savjete za njegu kože.

Opšta kožna stanja

Bakterijske infekcije

Kod osoba sa dijabetesom javljaju se različite vrste bakterijskih infekcija:
• Čmičak (infekcija žlijezda očnog kapka)
• Čirevi
• Folikulitis (infekcija folikula dlake)
• Karbunkuli (duboke infekcije kože i tkiva ispod nje)
• Infekcije oko noktiju

Upaljena tkiva su obično topla, otečena, crvena i bolna. Infekcije mogu izazvati različiti mikroorganizmi, ali najčešći su stafilokoki (Staphylococcus bakterije).

Nekada su bakterijske infekcije bile opasne po život, posebno kod osoba sa dijabetesom. Danas su smrtni slučajevi rijetki zahvaljujući antibioticima i boljim metodama kontrole glukoze (šećera u krvi).

Ipak, i danas osobe sa dijabetesom imaju više bakterijskih infekcija nego druge osobe. Ljekari vjeruju da osobe sa dijabetesom mogu smanjiti rizik od ovih infekcija pravilnom njegom kože.

Ako mislite da imate bakterijsku infekciju, obratite se ljekaru.

Gljivične infekcije

Uzročnik gljivičnih infekcija kod osoba sa dijabetesom često je Candida albicans. Ova gljivica nalik kvascu može izazvati svrbljive osipe na vlažnim, crvenim područjima okruženim sitnim plikovima i ljuskama.

Ove infekcije se često javljaju u toplim, vlažnim pregibima kože. Problematična mjesta su:

• ispod grudi
• oko noktiju
• između prstiju ruku i nogu
• u uglovima usana
• ispod prepucijuma (kod neobrezanih muškaraca)
• u pazuhu i preponama

Česte gljivične infekcije uključuju svrab u preponama, atletsko stopalo, lišaj (kružne svrbljive promjene) i vaginalne infekcije koje izazivaju svrab.

Ako mislite da imate gljivičnu infekciju, obratite se ljekaru.

Svrab

Lokalizovani svrab često je uzrokovan dijabetesom. Može biti izazvan gljivičnom infekcijom, suvom kožom ili slabom cirkulacijom.

Kada je uzrok loša cirkulacija, najviše svrbe donji djelovi nogu.

Svrab možete pokušati ublažiti sami. Ograničite učestalost kupanja, posebno kada je vazduh suv. Koristite blage sapune sa hidratantnim efektom i nanesite kremu nakon kupanja.

Njega kože

Postoji nekoliko stvari koje možete uraditi da spriječite probleme sa kožom:

• Držite dijabetes pod kontrolom. Osobe sa visokim nivoom glukoze imaju suvu kožu i slabiju sposobnost da se bore protiv bakterija, što povećava rizik od infekcija.
  • Održavajte kožu čistom i suvom.
  • Izbjegavajte vrlo vruće kupke i tuševe. Ako imate suvu kožu, nemojte koristiti kupke sa pjenom. Hidratantni sapuni mogu pomoći. Nakon toga koristite losion za tijelo, ali ga ne nanosite između prstiju jer vlaga može podstaći razvoj gljivica.
  • Spriječite suvu kožu. Češanje suve ili svrbljive kože može izazvati rane kroz koje mogu ući infekcije. Hidrirajte kožu, posebno tokom hladnog i vjetrovitog vremena.
  • Odmah tretirajte posjekotine. Operite manje rane sapunom i vodom. Koristite antibiotsku kremu samo ako vam ljekar to preporuči. Prekrijte rane sterilnom gazom. Kod većih rana, opekotina ili infekcija odmah se javite ljekaru.
  • Tokom hladnih i suvih mjeseci povećajte vlažnost vazduha u domu. Kupajte se rjeđe ako je moguće.
  • Koristite blage šampone.
  • Ne koristite sprejeve za intimnu higijenu.
  • Obratite se dermatologu ako ne možete sami riješiti problem.
  • Vodite računa o stopalima. Svakodnevno ih pregledajte na rane i posjekotine. Nosite široku, ravnu obuću koja vam odgovara. Provjerite unutrašnjost obuće prije obuvanja.
  • Obratite se ljekaru ili dermatologu ako ne možete riješiti problem sa kožom.

Promjene na koži povezane sa dijabetesom

Acanthosis nigricans

Acanthosis nigricans je stanje kod kojeg se pojavljuju tamne, uzdignute promjene na koži na vratu, pazuhu i preponama. Ponekad se javljaju i na rukama, laktovima i koljenima.

Najčešće pogađa osobe sa viškom kilograma. Najbolji tretman je smanjenje tjelesne težine. Neke kreme mogu poboljšati izgled kože.

Dijabetička dermopatija

Dijabetes može izazvati promjene na malim krvnim sudovima koje dovode do kožnih problema poznatih kao dijabetička dermopatija.

Izgleda kao svijetlosmeđe, ljuskave mrlje koje su ovalnog ili kružnog oblika. Neki ih zamjenjuju sa staračkim pjegama.

Najčešće se javljaju na prednjem dijelu nogu. Ne bole, ne pucaju i ne svrbe.

Dermopatija je bezopasna i ne zahtijeva liječenje.

Necrobiosis lipoidica diabeticorum

Još jedno stanje povezano sa promjenama na krvnim sudovima je necrobiosis lipoidica diabeticorum (NLD).

Promjene su slične dijabetičkoj dermopatiji, ali su rjeđe, veće i dublje.

Počinju kao tamnocrvena, uzdignuta područja, a kasnije izgledaju kao sjajni ožiljci sa ljubičastim rubom. Krvni sudovi ispod kože mogu postati vidljiviji.

Ponekad mogu svrbjeti ili biti bolni. Mogu i pucati.

Rijetko stanje koje se češće javlja kod odraslih žena. Ako nema otvorenih rana, liječenje nije potrebno. Ako se pojave rane, obratite se ljekaru.

Alergijske reakcije

Kožne alergijske reakcije mogu nastati kao odgovor na lijekove, kao što su insulin ili tablete za dijabetes.

Ako sumnjate na reakciju, obratite se ljekaru. Obratite pažnju na osip, udubljenja ili kvržice na mjestima gdje primate insulin.

Dijabetički plikovi (bullosis diabeticorum)

Rijetko se kod osoba sa dijabetesom pojavljuju plikovi.

Mogu se javiti na zadnjem dijelu prstiju, šakama, nožnim prstima, stopalima, a ponekad i na nogama ili podlakticama.

Izgledaju kao plikovi od opekotina. Često se javljaju kod osoba sa dijabetičkom neuropatijom.

Mogu biti veliki, ali su bezbolni i bez crvenila.

Obično zarastaju sami, bez ožiljaka, za oko tri nedjelje. Jedini tretman je kontrola nivoa šećera u krvi.

Eruptivna ksantomatoza

Ovo stanje se javlja kada dijabetes nije pod kontrolom.

Karakterišu ga čvrste, žute izrasline nalik zrnima graška, sa crvenim rubom. Mogu svrbjeti.

Najčešće se javljaju na šakama, stopalima, rukama, nogama i zadnjici.

Obično se javlja kod mlađih muškaraca sa dijabetesom tipa 1. Često je praćena povišenim nivoima holesterola i masti u krvi.

Nestaje kada se dijabetes dovede pod kontrolu.

Digitalna skleroza

Kod nekih osoba sa dijabetesom koža na zadnjem dijelu šaka postaje zategnuta, zadebljana i voštana.

Ponekad se isto dešava na nožnim prstima i čelu.

Zglobovi prstiju postaju ukočeni i teže pokretni.

Rijetko se ukočenost javlja i na koljenima, skočnim zglobovima ili laktovima.

Ovo stanje se javlja kod oko jedne trećine osoba sa dijabetesom tipa 1.

Jedini tretman je kontrola šećera u krvi.

Diseminovani granuloma annulare

Kod ovog stanja javljaju se jasno ograničene, prstenaste ili lučne izbočine na koži.

Najčešće se pojavljuju na djelovima tijela udaljenim od trupa (npr. prsti ili uši), ali mogu biti i na trupu.

Mogu biti crvene, crveno-smeđe ili boje kože.

Ako primijetite ovakve promjene, obratite se ljekaru. Postoje lijekovi koji mogu pomoći u liječenju ovog stanja.

Izvor: https://diabetes.org/about-diabetes/complications/skin-complications

Stres ne uzrokuje dijabetes, ali može uticati na nivo šećera u krvi i na to kako upravljaš svojim stanjem.
Samo upravljanje dijabetesom, uz sve životne uspone i padove, može biti izvor stresa. Nije uvijek lako živjeti s njim, posebno kada mnogi ljudi ne razumiju kroz šta prolaziš.

Ne možeš izbjeći stresne situacije, ali postoje načini da se lakše nosiš s njima. To može spriječiti nakupljanje stresa i negativan uticaj na tvoje emocionalno zdravlje. Saznaj šta je stres, kako utiče na dijabetes i šta možeš učiniti da poboljšaš situaciju.

Šta je stres?

Stres je način na koji tvoje tijelo i um reaguju na nove ili teške situacije. To može biti kratkoročno, poput brige zbog prezentacije na poslu ili odlaska na događaj gdje ne poznaješ mnogo ljudi. Može biti i fizički, kao posljedica nezgode ili bolesti.

Takođe, možeš imati dugotrajnije brige – finansije, odnosi ili gubitak bliske osobe.
Stres može uticati na tebe fizički, emocionalno i mentalno.

Kako stres utiče na dijabetes

Kada si pod stresom, tijelo oslobađa hormone poput kortizola i adrenalina. Oni pripremaju tijelo za reakciju „bori se ili bježi“, ali u isto vrijeme otežavaju djelovanje insulina (tzv. insulinska rezistencija).

Zbog toga glukoza ne može da uđe u ćelije i nivo šećera u krvi raste.

Ako šećer u krvi postane previsok, to se naziva hiperglikemija (hiper).
Ako stres traje duže, može održavati visok nivo šećera i povećati rizik od komplikacija dijabetesa. Takođe može uticati na raspoloženje i način brige o sebi.

Stres uzrokovan dijabetesom

Dijabetes sam po sebi može biti izvor stresa, posebno na početku nakon dijagnoze. Potrebno je pratiti ishranu, učiti nove stvari, mjeriti šećer i ponekad primati terapiju svaki dan.

Mnogi ljudi osjećaju zabrinutost zbog rezultata, strah od igala ili od hipoglikemije (preniskog šećera). To može dovesti do tzv. „anksioznosti zbog hipoglikemije“.

Neki se vremenom osjećaju preopterećeno, frustrirano ili krivo ako ne uspiju uvijek savršeno kontrolisati stanje. Ovo se naziva „dijabetes distres“ i vrlo je čest.

Ako se ne kontroliše, može dovesti do potpunog iscrpljivanja (burnout), zato je važno razgovarati sa zdravstvenim radnicima.

Može li stres izazvati dijabetes?

Sam stres ne uzrokuje dijabetes.
Ali postoje dokazi da može povećati rizik za tip 2 dijabetesa.

Visok nivo hormona stresa može smanjiti sposobnost pankreasa da proizvodi insulin. Takođe, stres često dovodi do prejedanja i povećanja tjelesne težine, što dodatno povećava rizik.

Kako se nositi sa stresom

Brini o sebi
U stresnim periodima još je važnije voditi računa o sebi. To uključuje redovne obroke, terapiju, san i fizičku aktivnost.

Ne teži savršenstvu
Pokušaj da nađeš balans – preveliki pritisak da sve radiš savršeno može samo povećati stres.

Izbjegavaj loše navike
Utjeha u hrani ili alkoholu može pogoršati stanje i povećati šećer u krvi.

Uči i informiši se
Edukacija o dijabetesu i kontakt s ljudima koji imaju isto stanje može pomoći da promijeniš perspektivu.

Razgovaraj s drugima

Razgovor može mnogo pomoći – bilo s porodicom, prijateljima ili zdravstvenim radnicima.

Ako stres utiče na kontrolu dijabetesa, stručni tim može pomoći savjetima i prilagođavanjem terapije.

Podrška je ključna – nije važno da li je uzrok stresa direktno povezan s dijabetesom. Važno je naučiti kako da se nosiš s njim i pronađeš načine da sebi olakšaš svakodnevicu.

Vrijeme utiče na vaše zdravlje na načine kojih možda nijeste svjesni. Na primjer, kako atmosferski pritisak opada, krvni pritisak može pasti, a zglobovi mogu boljeti. Ako imate sezonske alergije, proljeće može izazvati svrab očiju i curenje nosa.

Sezonske promjene takođe mogu otežati kontrolu hroničnih stanja, poput dijabetesa.

Healthy Life Family Medicine i dr John Monroe pomažu stanovnicima Goodyeara u Arizoni da upravljaju dijabetesom tokom cijele godine. U nastavku objašnjavamo kako da kontrolišete svoje stanje tokom proljeća i ljeta.

☀️ Uticaj toplog vremena na osobe sa dijabetesom

Nekontrolisan dijabetes povećava rizik od toplotnog stresa i iscrpljenosti tokom toplijih mjeseci, jer oštećuje krvne sudove i nerve, uključujući i one u znojnim žlijezdama, što otežava regulaciju tjelesne temperature.

Porast temperature takođe mijenja način na koji tijelo koristi insulin – hormon koji proizvodi pankreas i koji reguliše nivo šećera u krvi. Toplo vrijeme može izazvati nagle skokove i padove insulina, što dovodi do simptoma kao što su:

• Smanjeno mokrenje
• Pojačana žeđ
• Dehidratacija
• Vrtoglavica i omaglica
• Suva usta
• Suve oči
• Glavobolja
• Ubrzan rad srca
• Nizak krvni pritisak

Ovi simptomi se mogu pojaviti brzo i pogoršati prije nego što ih primijetite. Zato je važno obratiti pažnju na rane znakove i češće kontrolisati nivo šećera u krvi tokom toplog vremena.

✅ Prevencija i savjeti

Toplo vrijeme može uticati na nivo šećera u krvi više nego što mislite. Ishrana, fizička aktivnost, hidratacija i stabilnost glukoze igraju ključnu ulogu. Čak i dobro regulisan dijabetes može biti teže kontrolisati kada temperature porastu.

Da biste smanjili rizik od komplikacija, pridržavajte se sljedećih savjeta:

👕 Obucite se prikladno vremenu

Birajte laganu, široku odjeću od prozračnih materijala umjesto uske odjeće poput spandeksa.

💧 Ostanite hidrirani

Dovoljna hidratacija pomaže regulaciji tjelesne temperature i smanjuje rizik od toplotnog iscrpljenja.

🧴 Koristite zaštitu od sunca

Opekotine od sunca mogu povećati nivo šećera u krvi i dodatno opteretiti organizam.

📊 Redovno pratite šećer u krvi

Održavanje stabilnog nivoa glukoze je ključno za prevenciju komplikacija, posebno tokom toplijih mjeseci.

❄️ Zaštitite medicinske potrepštine

Insulin i drugi lijekovi treba da budu pravilno čuvani – koristite rashladne torbice kada ste vani.

🍎 Nosite zdrave užine

Hrana koja ne izaziva nagle skokove šećera (voće, povrće, orašasti plodovi, integralne žitarice i proteini) može pomoći u stabilizaciji glukoze.

Dijabetes predstavlja izazov tokom cijele godine, ali bez adekvatne pripreme može biti posebno rizičan u toplijem periodu. Da biste ostali bezbjedni tokom proljeća i ljeta, važno je pravovremeno reagovati i pratiti stanje organizma.

Rizik od kardiovaskularnih bolesti važan je faktor o kojem osobe sa dijabetesom treba da razmišljaju.

Prema podacima Američkog udruženja za dijabetes (ADA), osobe sa dijabetesom imaju dvostruko veći rizik da dožive kardiovaskularni problem, poput srčanog ili moždanog udara.

Niska dnevna doza aspirina može pomoći u smanjenju rizika od takvih događaja. Najčešće se preporučuje osobama koje su već imale srčani udar ili imaju visok rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Procjenjuje se da oko 20% ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama starijih od 40 godina svakodnevno uzima aspirin.

Međutim, upotreba aspirina kod osoba sa dijabetesom nije uvijek jednostavna odluka, jer postoji rizik od ozbiljnog krvarenja. Zdravstveni stručnjaci moraju procijeniti odnos koristi i rizika prije nego što preporuče svakodnevno uzimanje aspirina.

Trenutno se dnevni aspirin preporučuje osobama sa dijabetesom koje već imaju kardiovaskularnu bolest. Može se razmotriti i kod osoba sa povećanim kardiovaskularnim rizikom, ako je rizik od krvarenja nizak.

Aspirin, dijabetes i kardiovaskularne bolesti

Da bismo razumjeli vezu između aspirina i dijabetesa, potrebno je prvo objasniti kako nastaju kardiovaskularni događaji.

Kako dolazi do srčanog ili moždanog udara?

Srčani ili moždani udar nastaje kada se prekine dotok krvi do važnog organa.

• Srčani udar nastaje kada je blokiran dotok krvi do srca
• Moždani udar nastaje kada je blokiran dotok krvi do mozga

Najčešći uzrok je ateroskleroza.

Kod ateroskleroze se u arterijama nakuplja masna naslaga (plak) koja:

• sužava arterije
• smanjuje protok krvi
• može potpuno blokirati arteriju

Ako se plak raspukne, može doći do stvaranja krvnog ugruška koji blokira krvni sud.

Kako dijabetes povećava rizik?

Osobe sa dijabetesom imaju povišen nivo šećera u krvi. Ako se on ne kontroliše, može doći do:

• oštećenja krvnih sudova
• oštećenja nerava

Osim toga, osobe sa dijabetesom često imaju i druge faktore rizika:

• visok krvni pritisak
• povišen holesterol

Kako aspirin smanjuje rizik?

Aspirin djeluje tako što smanjuje aktivnost trombocita (krvnih pločica).

On blokira enzim COX-1, čime se smanjuje proizvodnja molekula tromboksan A2, koji inače povećava zgrušavanje krvi.

Zbog toga aspirin:

• smanjuje zgrušavanje krvi
• sprečava stvaranje krvnih ugrušaka
• smanjuje rizik od srčanog ili moždanog udara

Da li je aspirin bezbjedan za osobe sa dijabetesom?

Pošto razrjeđuje krv, svakodnevno uzimanje aspirina može povećati rizik od krvarenja, kao što su:

• lakše stvaranje modrica
• krvarenje iz nosa

U ozbiljnijim slučajevima može doći do:

• krvarenja u probavnom sistemu
• krvarenja u mozgu

Zbog toga ljekari moraju procijeniti da li su koristi veće od rizika.

Prema preporukama ADA iz 2019. godine, aspirin u dozi 75–162 mg dnevno preporučuje se osobama sa dijabetesom koje imaju istoriju kardiovaskularnih bolesti.

Može se razmotriti i kod osoba sa dijabetesom koje su pod povećanim kardiovaskularnim rizikom, naročito ako:

• imaju 50 godina ili više
• imaju visok krvni pritisak
• imaju povišene masnoće u krvi
• imaju hroničnu bolest bubrega
• imaju porodičnu istoriju srčanih bolesti
• puše

Ipak, uvijek je potrebno razgovarati sa ljekarom o mogućem riziku od krvarenja.

Zašto se aspirin ne preporučuje svima?

Jedna studija iz 2018. godine pratila je 15.480 osoba sa dijabetesom koje nisu imale kardiovaskularne bolesti.

Rezultati su pokazali:

• kardiovaskularni događaji su bili rjeđi kod osoba koje su uzimale aspirin
• ali je krvarenje bilo češće kod osoba koje su uzimale aspirin

Zaključak studije bio je da kod osoba bez kardiovaskularnih bolesti rizik od krvarenja može biti veći od koristi.

Međutim, analiza iz 2019. godine, koja je obuhvatila 34.227 osoba, pokazala je da aspirin može smanjiti rizik od kardiovaskularnih događaja za 11%, bez značajnog povećanja rizika od krvarenja.

Zbog različitih rezultata istraživanja, preporuke su danas individualne i zavise od zdravstvenog stanja osobe.

Može li se aspirin koristiti protiv bolova?

Ako imate dijabetes i ne uzimate aspirin svakodnevno, prije uzimanja aspirina ili drugih lijekova protiv bolova iz grupe NSAID (npr. ibuprofen) trebalo bi da se posavjetujete sa ljekarom.

Za ublažavanje bolova često se smatra sigurnijim izborom paracetamol (acetaminofen), jer nema isti efekat razrjeđivanja krvi kao aspirin.

Kako osobe sa dijabetesom mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti?

Osim aspirina, postoje i druge važne mjere:

Kontrola šećera u krvi

Visok šećer oštećuje krvne sudove i povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Kontrola krvnog pritiska i holesterola

Ova stanja mogu dodatno povećati rizik.

Zdrava ishrana

Preporučuju se:

• voće i povrće
• integralne žitarice
• riba
• nemasno meso
• mliječni proizvodi sa malo masti

Treba izbjegavati:

• previše soli
• šećer
• zasićene i trans masti
• prerađenu hranu

Prestanak pušenja

Pušenje sužava krvne sudove i povećava rizik od srčanih bolesti.

Redovna fizička aktivnost

Preporučuje se najmanje 30 minuta aktivnosti većinu dana u sedmici.

Kada se obratiti ljekaru?

Ako imate dijabetes i razmišljate o uzimanju aspirina, prvo razgovarajte sa ljekarom. On može procijeniti:

• vaš kardiovaskularni rizik
• rizik od krvarenja

Posebno je važno konsultovati se sa ljekarom ako:

• imate više od 70 godina
• često konzumirate alkohol
• planirate operaciju ili stomatološki zahvat
• imali ste alergijsku reakciju na aspirin

Simptomi srčanog ili moždanog udara

Simptomi srčanog udara:

• bol ili pritisak u grudima
• bol u vilici, vratu, leđima ili rukama
• kratak dah
• znojenje
• mučnina

Simptomi moždanog udara:

• slabost jedne strane tijela
• iznenadna jaka glavobolja
• vrtoglavica
• problemi sa govorom ili vidom
• gubitak ravnoteže

U slučaju ovih simptoma odmah pozvati hitnu pomoć.

Zaključak

Aspirin može pomoći u smanjenju rizika od srčanog i moždanog udara, ali nije preporučen za sve osobe sa dijabetesom.

Zbog mogućeg rizika od ozbiljnog krvarenja, odluka o svakodnevnom uzimanju aspirina treba da bude individualna i donijeta uz konsultaciju sa ljekarom.

Dijabetes je jedno od medicinskih stanja koje dobija veliku pažnju medija i medicine. Nije ni čudo, jer je riječ o bolesti koja pogađa veliki dio populacije.

Iako su neka novija istraživanja pokrenula pitanja o ulozi jaja u ishrani osoba sa dijabetesom, sigurni smo da pratimo najnovija naučna saznanja i da možemo otkloniti te nedoumice.

Ako se pitate da li su jaja korisna za osobe sa dijabetesom, kratak odgovor je – da. Zdrava ishrana je jedan od najjednostavnijih načina za smanjenje rizika od dijabetesa tipa 2.

Jaja su veoma hranljiva namirnica bogata visokokvalitetnim proteinima, zdravim mastima, vitaminima, mineralima i antioksidansima. Takođe su brza za pripremu i veoma ukusna.

Kada je riječ o mršavljenju – koje je jedan od faktora rizika za dijabetes tipa 2 – svakodnevno uključivanje jaja u ishranu može pomoći u regulisanju apetita i dužem osjećaju sitosti.

Koliko jaja može pojesti osoba sa dijabetesom tipa 2?

Prema novijim istraživanjima, konzumiranje do 12 jaja sedmično ne utiče na nivo holesterola, triglicerida, glukoze natašte niti nivo insulina kod osoba sa dijabetesom tipa 2.

U svim ovim istraživanjima jaja su bila dio uravnotežene ishrane koja uključuje povrće, voće, integralne žitarice, zdrave masti i nemasne proteine.

Dijabetes je hronično stanje kod kojeg je nivo glukoze u krvi povišen. Nastaje zbog nemogućnosti organizma da proizvede insulin (hormon koji proizvodi pankreas i koji reguliše nivo šećera u krvi) ili zbog toga što tijelo ne može efikasno da koristi insulin.

Nutritivna vrijednost jednog jajeta

Jaja imaju jednu od najviših bioloških vrijednosti proteina, zajedno sa mlijekom. Jedno jaje sadrži približno:

• 75 kcal
• 7 g visokokvalitetnog proteina
• 5 g masti
• 1.6 g zasićenih masti
• željezo
• vitamine i minerale
• karotenoide

Lutein i zeaksantin

Jaja sadrže zaštitne supstance poput luteina i zeaksantina. Ovi karotenoidi mogu pomoći u smanjenju rizika od makularne degeneracije povezane sa starenjem, jednog od glavnih uzroka sljepila kod starijih osoba.

Lutein i zeaksantin su snažni antioksidansi koji štite ćelije od dugoročnih oštećenja. Pomažu u uklanjanju slobodnih radikala i štite oči od raznih poremećaja vida.

Karotenoidi se nalaze u mnogim namirnicama, posebno u tamnozelenom lisnatom povrću poput špinata i kelja, ali su žumanca jaja jedan od najboljih izvora zbog njihove visoke bioraspoloživosti.

Iako neki stručnjaci preporučuju unos do 6 mg dnevno, još uvijek ne postoji tačno utvrđena preporučena dnevna količina luteina i zeaksantina.

Holin

Holin je manje poznat, ali izuzetno važan nutrijent koji ima ključnu ulogu u razvoju mozga i nervnog sistema.

Povećan unos holina može poboljšati funkciju jetre i nervnog sistema, a može imati pozitivan uticaj na pamćenje i razvoj mozga.

Iako ljudsko tijelo može proizvesti određenu količinu holina, ona nije dovoljna za dnevne potrebe, pa je potrebno unositi ga hranom.

Jaja su posebno bogata holinom. Dva jaja mogu obezbijediti:

• 77% preporučenog dnevnog unosa za žene
• 59% za muškarce

Vitamin B12

Vitamin B12 je neophodan za:

• stvaranje crvenih krvnih zrnaca
• sintezu DNK
• obnavljanje tkiva
• pravilno funkcionisanje imunog sistema i mozga

Nedostatak vitamina B12 je relativno čest, naročito kod starijih osoba, i može izazvati:

• umor
• slabost
• gubitak težine
• smanjen apetit
• vrtoglavicu
• zatvor

Pošto ljudsko tijelo ne može samo proizvesti vitamin B12, važno je unositi ga hranom.

Preporučeni dnevni unos je oko 2 µg, a dva jaja obezbjeđuju oko 15% dnevne potrebe.

Vitamin D

Vitamin D je veoma važan nutrijent.

Neophodan je za zdravlje kostiju i zuba, jer pomaže apsorpciju kalcijuma i fosfora. Takođe pomaže održavanje mišića i podržava imuni sistem.

Žumance jajeta je jedna od rijetkih namirnica koja prirodno sadrži vitamin D. Dva jaja mogu obezbijediti do 82% dnevnih potreba.

Riboflavin (Vitamin B2)

Riboflavin je važan za:

• rast ćelija
• proizvodnju energije
• stvaranje crvenih krvnih zrnaca
• zdravlje vida
• pravilno funkcionisanje nervnog sistema

Takođe djeluje kao antioksidans i pomaže u borbi protiv slobodnih radikala.

Dva jaja obezbjeđuju oko 24% preporučenog dnevnog unosa riboflavina.

Vitamin A

Vitamin A je vitamin rastvorljiv u mastima koji je važan za:

• zdravlje kože
• imuni sistem
• dobar vid
• reproduktivno zdravlje

Nedostatak vitamina A može izazvati:

• gubitak kose
• probleme sa kožom
• suve oči
• povećan rizik od infekcija

Dva jaja obezbjeđuju oko 14% dnevne potrebe za vitaminom A.

Fosfor

Fosfor je važan za:

• izgradnju i održavanje kostiju i zuba
• obnavljanje tkiva
• metabolizam energije
• razvoj mišića

Nizak nivo fosfora može izazvati gubitak apetita, bol u zglobovima, razdražljivost i anksioznost.

Dva jaja obezbjeđuju oko 21% dnevne potrebe za fosforom.

Folat

Folat je važan nutrijent koji pomaže u:

• stvaranju crvenih krvnih zrnaca
• sintezi DNK
• pravilnom radu imunog sistema

Posebno je važan u trudnoći jer pomaže razvoju novih ćelija i smanjuje rizik od urođenih mana poput spina bifide.

Dva jaja obezbjeđuju oko 49% preporučenog dnevnog unosa folata.

Jod

Jod je važan mineral koji štitna žlijezda koristi za proizvodnju hormona koji regulišu metabolizam.

Takođe pomaže:

• funkciju mozga
• kognitivni razvoj
• zdravlje kože

Nedostatak joda je čest i može izazvati probleme sa štitnom žlijezdom i hronični umor.

Dva jaja obezbjeđuju oko 29% dnevne potrebe za jodom.

Selen

Selen je snažan antioksidans koji štiti ćelije od oštećenja slobodnim radikalima.

Podržava:

• imuni sistem
• funkciju štitne žlijezde
• zdravlje kose i noktiju

Dva jaja obezbjeđuju oko 41% dnevne potrebe za selenom.

Kako uključiti jaja u ishranu

Visok sadržaj proteina u jajima može biti posebno koristan za osobe sa dijabetesom jer proteini usporavaju apsorpciju glukoze.

Jaja su bogata vitaminima i mineralima koji mogu doprinijeti boljoj funkciji insulina i smanjenju rizika od bolesti.

Važno je obratiti pažnju sa čime jedete jaja i na koji način ih pripremate.

Preporučuje se izbjegavanje namirnica bogatih mastima poput slanine i kobasica.

Bolje opcije su:

• kuvano jaje uz voće
• kajgana uz integralni muffin ili integralni hljeb

Na taj način dobijate sve nutritivne prednosti jaja.

Dijabetička retinopatija je očna bolest uzrokovana dijabetesom. Dijabetes može uticati na zdravlje očiju, zbog čega su redovni pregledi vida veoma važni. Oštećeni krvni sudovi i stvaranje novih, abnormalnih krvnih sudova mogu dovesti do gubitka vida.

Dvije faze dijabetičke bolesti oka

Neproliferativna dijabetička retinopatija (NPDR)

Ovo je rani stadijum dijabetičke bolesti oka i najčešće nastaje zbog curenja krvnih sudova. Mnogi ljudi sa dijabetesom imaju ovaj oblik.

Kod NPDR-a sitni krvni sudovi propuštaju tečnost, što uzrokuje oticanje mrežnjače (retine). Kada otekne makula (centralni dio mrežnjače odgovoran za jasan vid), stanje se naziva makularni edem. To je najčešći razlog gubitka vida kod osoba sa dijabetesom.

Ponekad se u mrežnjači mogu pojaviti sitne naslage koje se zovu eksudati, a koje takođe mogu uticati na vid.

Ako se krvni sudovi zatvore, dolazi do makularne ishemije, kada krv više ne može normalno da dotokne do makule.

Kod NPDR-a vid može postati zamućen.

Proliferativna dijabetička retinopatija (PDR)

PDR je napredniji stadijum dijabetičke bolesti oka. Nastaje kada mrežnjača počne da stvara nove krvne sudove. Ovaj proces se naziva neovaskularizacija.

Novi krvni sudovi su krhki i često mogu krvariti u staklasto tijelo oka. Ako je krvarenje malo, mogu se pojaviti tamne tačkice ili „plutajuće sjenke“ u vidu. Ako je krvarenje veće, može doći do ozbiljnog gubitka vida.

Ovi krvni sudovi mogu stvoriti i ožiljno tkivo koje može izazvati probleme sa makulom ili dovesti do odvajanja mrežnjače.

PDR je ozbiljno stanje koje može dovesti do gubitka centralnog i perifernog (bočnog) vida.

Šta se dešava kod dijabetičke retinopatije?

Moguće je imati dijabetičku retinopatiju, a da toga niste svjesni, jer u ranim fazama često nema simptoma.

Kako bolest napreduje, mogu se pojaviti simptomi kao što su:

• povećan broj „plutajućih tačkica“ u vidu
• zamućen vid
• vid koji se čas zamuti, čas razbistri
• tamna ili prazna područja u vidnom polju
• slab vid noću
• boje koje izgledaju blijedo ili isprano
• gubitak vida

Simptomi mogu zahvatiti oba oka.

Dijagnoza dijabetičke retinopatije

Tokom pregleda, u oko se stavljaju kapi koje šire zenicu. To omogućava oftalmologu da pomoću posebnog sočiva pregleda unutrašnjost oka.

Ljekar može uraditi OCT (optičku koherentnu tomografiju) kako bi detaljno pregledao mrežnjaču. Ova metoda pravi precizne snimke mrežnjače i pomaže u otkrivanju i mjerenju otoka makule.

Fluoresceinska angiografija ili OCT angiografija koriste se da bi se vidjelo šta se dešava sa krvnim sudovima mrežnjače.

Kod fluoresceinske angiografije u venu se ubrizgava žuta boja (fluorescein), koja putuje kroz krvne sudove oka. Kamera zatim snima mrežnjaču i pokazuje:

• da li su krvni sudovi začepljeni
• da li propuštaju tečnost
• da li rastu abnormalni krvni sudovi

OCT angiografija je novija metoda koja ne zahtijeva ubrizgavanje boje, ali daje nešto manje informacija.

Može li dijabetička retinopatija nestati?

Liječenje zavisi od nalaza koje oftalmolog vidi tokom pregleda.

Kontrola dijabetesa

Kontrola nivoa šećera u krvi i krvnog pritiska može zaustaviti napredovanje gubitka vida. Važno je pridržavati se preporučene ishrane i terapije koju je propisao ljekar. U nekim slučajevima dobra kontrola šećera može čak djelimično poboljšati vid.

Lijekovi

Jedna grupa lijekova naziva se anti-VEGF terapija. Tu spadaju lijekovi kao što su Avastin, Eylea i Lucentis.

Oni pomažu da se smanji otok makule, usporavaju gubitak vida i ponekad mogu poboljšati vid. Daju se injekcijom direktno u oko.

Steroidne injekcije su još jedna opcija za smanjenje otoka makule.

Laserska terapija

Laserski tretman može zatvoriti krvne sudove koji propuštaju tečnost i smanjiti otok mrežnjače. Takođe može spriječiti rast novih krvnih sudova. Ponekad je potrebno više tretmana.

Vitrektomija

Kod uznapredovale PDR retinopatije može biti potrebna operacija koja se zove vitrektomija.

Tokom operacije uklanja se staklasto tijelo i krv iz zadnjeg dijela oka kako bi svjetlost ponovo mogla pravilno da padne na mrežnjaču. Tokom zahvata mogu se ukloniti i ožiljna tkiva, a često se primjenjuje i laserski tretman.

Kako spriječiti gubitak vida kod dijabetičke retinopatije

Postoji nekoliko važnih koraka za očuvanje vida:

• kontrolišite nivo šećera u krvi
• kontrolišite krvni pritisak i probleme sa bubrezima
• redovno idite na oftalmološke preglede sa širenjem zenica
• odmah se javite ljekaru ako primijetite promjene vida
• započnite liječenje što ranije

Rano otkrivanje i pravovremena terapija su najbolji način da se spriječi gubitak vida.

Dijabetes i pregled za naočare

Promjene nivoa šećera u krvi mogu uticati na vid. Prije pregleda za naočare važno je da nivo šećera bude stabilan najmanje nedjelju dana.

Naočare propisane kada je nivo šećera stabilan daju najtačniji rezultat.

 

Izvor: https://www.aao.org/eye-health/diseases/what-is-diabetic-retinopathy