Uskoro će sezona jagoda i ako želite da uradite nešto dobro za vaš organizam, sada je pravo vrijeme.

Već smo pisali o tome da ishrana dijabetičara mora da bude uravnotežena, a savjeti stručnjaka su da se voće slobodno jede, ali u ograničenim količinama.

Veoma je bitno da znate i vodite računa o glikemijskim vrijednostima svakog voća da biste mogli da imate uvid u to koliko brzo određeno voće povećava nivo glukoze u krvi.

Jagoda je odličan izbor zato što spada u hranu sa malim glikemijskim opterećenjem i ovo voće vam neće brzo podići vrijednost glukoze u krvi, kao što je to slučaj, na primjer, sa lubenicom.

Zapamtite, glikemijski indeks određuje koliko brzo određena hrana dovodi do povećanja šećera u krvi, a ne uzima u obzir nutritivni sastav, što znači da hrana koja se nisko rangira po glikemijskom indeksu, može imati velike količine masti.

Šta kaže istraživanje

Zašto su jagode dobre za naš organizam pokazala je i jedna od studija koja je proučavala fisetin, prirodni flavonoid koji se nalazi u velikim koncentracijama u jagodama i koje mogu da smanje komplikacije izazvane dijabetesom.

Flavonoidi su od značaja za organizam, jer pomažu u zaštiti krvnih sudova od rupture ili curenja, poboljšavaju moć vitamina C, štite ćelije od oksidacije i sprečavaju prekomjerne upale u cijelom tijelu, kaže dr Pam Maher sa “Salk Institute’s Cellular Neurobiology Lab”, koji je identifikovao fisetin kao neuro-protektivni flavonoid prije deset godina.

Maher je izjavio: “U biljkama, flavonoidi djeluju kao krema za sunčanje i štite lišće i plodove od insekata. Kao hrana nastavljaju da sprovode svoje zaštitno djelovanje”.

Profesor David Šubert, šef “Cellular Neurobiology Laboratory” slaže se da rezultat ove studije samo potvrđuje ono što nam je već poznato, a to je da je potrebno da imamo uravnoteženu ishranu sa što više svježe pripremljene organske hrane.

Zašto su jagode pogodne za dijabetičare

Jagode su i odličan izvor esencijalnih mikronutrijenata kao što su vitamin C, E i folna kiselina. Međutim, šta čini jagode dobrim izborom za ljude koji boluju od dijabetesa tip 2 i koji su načini da ih uvrstite u vaše porcije voća dnevno?

Jagode se smatraju hranom sa niskim glikemijskim indeksom (25) i možete ih slobodno uvrstiti u svoju svakodnevnu ishranu. Imaju 7,68 grama ugljenih hidrata u porciji od 100 grama, a oni potiču iz prostih šećera kao što su glukoza, fruktoza i sakroza. To znači da jagode ne bi trebalo da izazovu nagli skok šećera u krvi i zato se smatra da su bezbedne za ljude sa dijabetesom.

Ali bez obzira da li jedete voće sa niskim ili visokim sadržajem ugljenih hidrata, sve dok veličina porcije sadrži 15 grama ugljenih hidrata, efekat na vaš šećer u krvi je isti.

Dijelimo sa vama listu porcija voća koje sadrže oko 15 grama ugljenih hidrata:

• 1/2 srednje jabuke ili banane

• 1 šolja kupina

• 3/4 šolje borovnica

• 1 šolja malina

• 1 manja šolja cijelih jagoda

• 1 šolja dinje narezane na kockice

Ne postižete svoje zdravstvene ciljeve? Naučite praktične strategije kako da prevaziđete prepreke i sa samopouzdanjem ostvarite ciljeve u upravljanju dijabetesom.

Život sa dijabetesom nije lak, a njegovo upravljanje ponekad može djelovati kao borba uzbrdo.
Mnogi ljudi iz različitih razloga imaju poteškoće u postizanju svojih zdravstvenih ciljeva, ali dobra vijest je da i male, ostvarive promjene mogu donijeti veliku razliku.
Hajde da istražimo pet najčešćih razloga zbog kojih osobe sa dijabetesom ne uspijevaju da ostvare svoje ciljeve i praktične načine kako da ih prevaziđu.

1. Postavljanje prevelikih ciljeva

Šta možete da uradite: Počnite sa malim koracima. Umjesto da obećate sebi da ćete vježbati sat vremena svaki dan, krenite sa šetnjom od 10 minuta poslije obroka. Mali uspjesi grade samopouzdanje i stvaraju zamah. Sjetite se – napredak je napredak, bez obzira koliko mali bio.

Prirodno je imati velike ambicije, ali previše ambiciozni ciljevi mogu djelovati preplavljujuće i dovesti do odustajanja.

2. Nedostatak dosljednosti

Dosljednost je ključ uspjeha u postizanju bilo kog zdravstvenog cilja. Povremeni napori – poput pripremanja zdravih obroka jedne sedmice, a odustajanja naredne – otežavaju postizanje održivih rezultata.

Šta možete da uradite: Fokusirajte se na dosljednost. Odaberite jednu ili dvije navike koje su vam izvodljive i stavite ih u prioritet, poput povećanja unosa vode ili provjere nivoa šećera u krvi u isto vrijeme svakog dana. Koristite podsjetnike ili aplikacije za praćenje navika kako biste ostali na pravom putu.

3. Ne znate odakle da počnete

Upravljanje dijabetesom zahtijeva balansiranje ishrane, fizičke aktivnosti, terapije i drugih faktora. Bez jasnih smjernica, može djelovati previše složeno.

Pročitaj više …