Toplotni talasi širom svijeta pogoršavaju opasnost od dijabetesa
Na putu ka rutinskoj posjeti ljekaru prošle godine, Asha Sonawane (63) se srušila čim je izašla iz svoje kuće u selu Bhadole, u indijskoj saveznoj državi Maharashtra, jer su temperature premašile 40 stepeni Celzijusa. Njena ćerka Alka je pritrčala s limunadom i energetskim napitkom, što joj je donekle pomoglo. Ali, noge su je boljele i osjećala se iscrpljeno.
Ljekar joj je kasnije objasnio da je dehidratacija usljed ekstremne vrućine pogoršala njen dijabetes melitus – hronično oboljenje u kojem nivo šećera u krvi ostaje previsok. Prepisao joj je nekoliko lijekova i savjetovao da ne izlazi napolje do kraja ljeta.
Tokom dugih mjeseci provedenih u kući, Sonawane je i dalje osjećala vrtoglavicu uprkos terapiji. Iako od 1997. boluje od dijabetesa, kaže da je još prije deset godina mnogo hodala i radila po 8 i više sati dnevno na polju.
„Nikad ranije nisam doživjela ovako nešto“, rekla je.
Kako gasovi koji zadržavaju toplotu zagrijavaju klimu, često se zanemaruje uticaj ekstremne vrućine na osobe sa dijabetesom – njih 830 miliona širom svijeta, od čega 101 milion u Indiji.
Najčešći oblici dijabetesa su tip 1 i tip 2. Kod tipa 1, imuni sistem napada pankreas, koji tada proizvodi malo ili nimalo insulina. Kod tipa 2, koji je češći, ćelije tijela postaju otporne na insulin, a pankreas ne može proizvesti dovoljno insulina da zadovolji potrebe organizma.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, broj slučajeva dijabetesa porastao je za 315% od 1990. godine, naročito u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Studija iz 2017. sugeriše da bi dio tog porasta mogao biti posljedica porasta temperatura, koje smanjuju aktivnost određene vrste masnog tkiva. Istraživači su zaključili da porast temperature od samo jednog stepena Celzijusa može izazvati više od 100.000 novih slučajeva dijabetesa godišnje samo u SAD-u.
U 2021. godini, više od 2 miliona ljudi umrlo je zbog dijabetesa i srodnih bolesti bubrega, dok više od polovine oboljelih nije uzimalo lijekove 2022. godine. Još više ljudi bi moglo stradati kako globalno zagrijavanje bude pogoršavalo ovu bolest. Jedna studija pokazuje da bi u scenariju visoke emisije gasova, smrtnost od dijabetesa izazvana vrućinom u Kini mogla biti osmostruko veća do 2090-ih.
Godine 2024, prosječna temperatura Zemlje prvi put je prešla 1,5 stepen Celzijusa iznad nivoa iz predindustrijskog doba – što je granica zacrtana Pariskim sporazumom iz 2015, koji je potpisalo 196 zemalja. S obzirom na to da je ta granica probijena, naučnici upozoravaju na još ozbiljnije posljedice klimatskog zagrijavanja.
Svjetska meteorološka organizacija potvrdila je da je 2024. bila najtoplija godina ikada zabilježena, a oko 6,8 milijardi ljudi, odnosno 78% svjetske populacije, doživjelo je ekstremne vrućine najmanje 31 dan te godine.
Mnogi oboljeli od dijabetesa još uvijek nijesu u potpunosti svjesni povećanih rizika koje sa sobom nosi ekstremna vrućina. Često uzimaju analgetike i nastavljaju sa svakodnevnim obavezama tokom ljeta.
Ali postoje koraci koje mogu preduzeti. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučuje: piti mnogo vode, zaštititi lijekove i opremu od toplote, nositi laganu i široku odjeću, te izbjegavati alkohol i napitke sa kofeinom (poput kafe, gaziranih i energetskih pića), jer mogu izazvati dehidrataciju i povećati nivo šećera u krvi. CDC takođe savjetuje korišćenje kreme za sunčanje i nošenje šešira na otvorenom.
