Koža – naš najveći organ – takođe može imati komplikacije uzrokovane dijabetesom.
Dijabetes može uticati na svaki dio tijela, uključujući i kožu.

Zapravo, problemi sa kožom su ponekad prvi znak da osoba ima dijabetes.

Neki od njih su razlog za zabrinutost, dok drugi mogu biti samo estetski problem (bezopasni). Bez obzira na to, treba obratiti pažnju na promjene na koži i posavjetovati se sa ljekarom o svim nedoumicama – bolje je biti siguran nego rizikovati.

Srećom, većina kožnih stanja može se spriječiti ili lako liječiti ako se otkrije na vrijeme.

Neki od ovih problema su kožna stanja koja može imati bilo ko, ali se lakše javljaju kod osoba sa dijabetesom. To uključuje bakterijske infekcije, gljivične infekcije i svrab.

Drugi kožni problemi javljaju se uglavnom ili isključivo kod osoba sa dijabetesom. To uključuje dijabetičku dermopatiju, necrobiosis lipoidica diabeticorum, dijabetičke plikove i eruptivnu ksantomatozu. Kliknite na stavke ispod da biste saznali više o svakom kožnom stanju i dobili korisne savjete za njegu kože.

Opšta kožna stanja

Bakterijske infekcije

Kod osoba sa dijabetesom javljaju se različite vrste bakterijskih infekcija:
• Čmičak (infekcija žlijezda očnog kapka)
• Čirevi
• Folikulitis (infekcija folikula dlake)
• Karbunkuli (duboke infekcije kože i tkiva ispod nje)
• Infekcije oko noktiju

Upaljena tkiva su obično topla, otečena, crvena i bolna. Infekcije mogu izazvati različiti mikroorganizmi, ali najčešći su stafilokoki (Staphylococcus bakterije).

Nekada su bakterijske infekcije bile opasne po život, posebno kod osoba sa dijabetesom. Danas su smrtni slučajevi rijetki zahvaljujući antibioticima i boljim metodama kontrole glukoze (šećera u krvi).

Ipak, i danas osobe sa dijabetesom imaju više bakterijskih infekcija nego druge osobe. Ljekari vjeruju da osobe sa dijabetesom mogu smanjiti rizik od ovih infekcija pravilnom njegom kože.

Ako mislite da imate bakterijsku infekciju, obratite se ljekaru.

Gljivične infekcije

Uzročnik gljivičnih infekcija kod osoba sa dijabetesom često je Candida albicans. Ova gljivica nalik kvascu može izazvati svrbljive osipe na vlažnim, crvenim područjima okruženim sitnim plikovima i ljuskama.

Ove infekcije se često javljaju u toplim, vlažnim pregibima kože. Problematična mjesta su:

• ispod grudi
• oko noktiju
• između prstiju ruku i nogu
• u uglovima usana
• ispod prepucijuma (kod neobrezanih muškaraca)
• u pazuhu i preponama

Česte gljivične infekcije uključuju svrab u preponama, atletsko stopalo, lišaj (kružne svrbljive promjene) i vaginalne infekcije koje izazivaju svrab.

Ako mislite da imate gljivičnu infekciju, obratite se ljekaru.

Svrab

Lokalizovani svrab često je uzrokovan dijabetesom. Može biti izazvan gljivičnom infekcijom, suvom kožom ili slabom cirkulacijom.

Kada je uzrok loša cirkulacija, najviše svrbe donji djelovi nogu.

Svrab možete pokušati ublažiti sami. Ograničite učestalost kupanja, posebno kada je vazduh suv. Koristite blage sapune sa hidratantnim efektom i nanesite kremu nakon kupanja.

Njega kože

Postoji nekoliko stvari koje možete uraditi da spriječite probleme sa kožom:

• Držite dijabetes pod kontrolom. Osobe sa visokim nivoom glukoze imaju suvu kožu i slabiju sposobnost da se bore protiv bakterija, što povećava rizik od infekcija.
  • Održavajte kožu čistom i suvom.
  • Izbjegavajte vrlo vruće kupke i tuševe. Ako imate suvu kožu, nemojte koristiti kupke sa pjenom. Hidratantni sapuni mogu pomoći. Nakon toga koristite losion za tijelo, ali ga ne nanosite između prstiju jer vlaga može podstaći razvoj gljivica.
  • Spriječite suvu kožu. Češanje suve ili svrbljive kože može izazvati rane kroz koje mogu ući infekcije. Hidrirajte kožu, posebno tokom hladnog i vjetrovitog vremena.
  • Odmah tretirajte posjekotine. Operite manje rane sapunom i vodom. Koristite antibiotsku kremu samo ako vam ljekar to preporuči. Prekrijte rane sterilnom gazom. Kod većih rana, opekotina ili infekcija odmah se javite ljekaru.
  • Tokom hladnih i suvih mjeseci povećajte vlažnost vazduha u domu. Kupajte se rjeđe ako je moguće.
  • Koristite blage šampone.
  • Ne koristite sprejeve za intimnu higijenu.
  • Obratite se dermatologu ako ne možete sami riješiti problem.
  • Vodite računa o stopalima. Svakodnevno ih pregledajte na rane i posjekotine. Nosite široku, ravnu obuću koja vam odgovara. Provjerite unutrašnjost obuće prije obuvanja.
  • Obratite se ljekaru ili dermatologu ako ne možete riješiti problem sa kožom.

Promjene na koži povezane sa dijabetesom

Acanthosis nigricans

Acanthosis nigricans je stanje kod kojeg se pojavljuju tamne, uzdignute promjene na koži na vratu, pazuhu i preponama. Ponekad se javljaju i na rukama, laktovima i koljenima.

Najčešće pogađa osobe sa viškom kilograma. Najbolji tretman je smanjenje tjelesne težine. Neke kreme mogu poboljšati izgled kože.

Dijabetička dermopatija

Dijabetes može izazvati promjene na malim krvnim sudovima koje dovode do kožnih problema poznatih kao dijabetička dermopatija.

Izgleda kao svijetlosmeđe, ljuskave mrlje koje su ovalnog ili kružnog oblika. Neki ih zamjenjuju sa staračkim pjegama.

Najčešće se javljaju na prednjem dijelu nogu. Ne bole, ne pucaju i ne svrbe.

Dermopatija je bezopasna i ne zahtijeva liječenje.

Necrobiosis lipoidica diabeticorum

Još jedno stanje povezano sa promjenama na krvnim sudovima je necrobiosis lipoidica diabeticorum (NLD).

Promjene su slične dijabetičkoj dermopatiji, ali su rjeđe, veće i dublje.

Počinju kao tamnocrvena, uzdignuta područja, a kasnije izgledaju kao sjajni ožiljci sa ljubičastim rubom. Krvni sudovi ispod kože mogu postati vidljiviji.

Ponekad mogu svrbjeti ili biti bolni. Mogu i pucati.

Rijetko stanje koje se češće javlja kod odraslih žena. Ako nema otvorenih rana, liječenje nije potrebno. Ako se pojave rane, obratite se ljekaru.

Alergijske reakcije

Kožne alergijske reakcije mogu nastati kao odgovor na lijekove, kao što su insulin ili tablete za dijabetes.

Ako sumnjate na reakciju, obratite se ljekaru. Obratite pažnju na osip, udubljenja ili kvržice na mjestima gdje primate insulin.

Dijabetički plikovi (bullosis diabeticorum)

Rijetko se kod osoba sa dijabetesom pojavljuju plikovi.

Mogu se javiti na zadnjem dijelu prstiju, šakama, nožnim prstima, stopalima, a ponekad i na nogama ili podlakticama.

Izgledaju kao plikovi od opekotina. Često se javljaju kod osoba sa dijabetičkom neuropatijom.

Mogu biti veliki, ali su bezbolni i bez crvenila.

Obično zarastaju sami, bez ožiljaka, za oko tri nedjelje. Jedini tretman je kontrola nivoa šećera u krvi.

Eruptivna ksantomatoza

Ovo stanje se javlja kada dijabetes nije pod kontrolom.

Karakterišu ga čvrste, žute izrasline nalik zrnima graška, sa crvenim rubom. Mogu svrbjeti.

Najčešće se javljaju na šakama, stopalima, rukama, nogama i zadnjici.

Obično se javlja kod mlađih muškaraca sa dijabetesom tipa 1. Često je praćena povišenim nivoima holesterola i masti u krvi.

Nestaje kada se dijabetes dovede pod kontrolu.

Digitalna skleroza

Kod nekih osoba sa dijabetesom koža na zadnjem dijelu šaka postaje zategnuta, zadebljana i voštana.

Ponekad se isto dešava na nožnim prstima i čelu.

Zglobovi prstiju postaju ukočeni i teže pokretni.

Rijetko se ukočenost javlja i na koljenima, skočnim zglobovima ili laktovima.

Ovo stanje se javlja kod oko jedne trećine osoba sa dijabetesom tipa 1.

Jedini tretman je kontrola šećera u krvi.

Diseminovani granuloma annulare

Kod ovog stanja javljaju se jasno ograničene, prstenaste ili lučne izbočine na koži.

Najčešće se pojavljuju na djelovima tijela udaljenim od trupa (npr. prsti ili uši), ali mogu biti i na trupu.

Mogu biti crvene, crveno-smeđe ili boje kože.

Ako primijetite ovakve promjene, obratite se ljekaru. Postoje lijekovi koji mogu pomoći u liječenju ovog stanja.

Izvor: https://diabetes.org/about-diabetes/complications/skin-complications

Stres ne uzrokuje dijabetes, ali može uticati na nivo šećera u krvi i na to kako upravljaš svojim stanjem.
Samo upravljanje dijabetesom, uz sve životne uspone i padove, može biti izvor stresa. Nije uvijek lako živjeti s njim, posebno kada mnogi ljudi ne razumiju kroz šta prolaziš.

Ne možeš izbjeći stresne situacije, ali postoje načini da se lakše nosiš s njima. To može spriječiti nakupljanje stresa i negativan uticaj na tvoje emocionalno zdravlje. Saznaj šta je stres, kako utiče na dijabetes i šta možeš učiniti da poboljšaš situaciju.

Šta je stres?

Stres je način na koji tvoje tijelo i um reaguju na nove ili teške situacije. To može biti kratkoročno, poput brige zbog prezentacije na poslu ili odlaska na događaj gdje ne poznaješ mnogo ljudi. Može biti i fizički, kao posljedica nezgode ili bolesti.

Takođe, možeš imati dugotrajnije brige – finansije, odnosi ili gubitak bliske osobe.
Stres može uticati na tebe fizički, emocionalno i mentalno.

Kako stres utiče na dijabetes

Kada si pod stresom, tijelo oslobađa hormone poput kortizola i adrenalina. Oni pripremaju tijelo za reakciju „bori se ili bježi“, ali u isto vrijeme otežavaju djelovanje insulina (tzv. insulinska rezistencija).

Zbog toga glukoza ne može da uđe u ćelije i nivo šećera u krvi raste.

Ako šećer u krvi postane previsok, to se naziva hiperglikemija (hiper).
Ako stres traje duže, može održavati visok nivo šećera i povećati rizik od komplikacija dijabetesa. Takođe može uticati na raspoloženje i način brige o sebi.

Stres uzrokovan dijabetesom

Dijabetes sam po sebi može biti izvor stresa, posebno na početku nakon dijagnoze. Potrebno je pratiti ishranu, učiti nove stvari, mjeriti šećer i ponekad primati terapiju svaki dan.

Mnogi ljudi osjećaju zabrinutost zbog rezultata, strah od igala ili od hipoglikemije (preniskog šećera). To može dovesti do tzv. „anksioznosti zbog hipoglikemije“.

Neki se vremenom osjećaju preopterećeno, frustrirano ili krivo ako ne uspiju uvijek savršeno kontrolisati stanje. Ovo se naziva „dijabetes distres“ i vrlo je čest.

Ako se ne kontroliše, može dovesti do potpunog iscrpljivanja (burnout), zato je važno razgovarati sa zdravstvenim radnicima.

Može li stres izazvati dijabetes?

Sam stres ne uzrokuje dijabetes.
Ali postoje dokazi da može povećati rizik za tip 2 dijabetesa.

Visok nivo hormona stresa može smanjiti sposobnost pankreasa da proizvodi insulin. Takođe, stres često dovodi do prejedanja i povećanja tjelesne težine, što dodatno povećava rizik.

Kako se nositi sa stresom

Brini o sebi
U stresnim periodima još je važnije voditi računa o sebi. To uključuje redovne obroke, terapiju, san i fizičku aktivnost.

Ne teži savršenstvu
Pokušaj da nađeš balans – preveliki pritisak da sve radiš savršeno može samo povećati stres.

Izbjegavaj loše navike
Utjeha u hrani ili alkoholu može pogoršati stanje i povećati šećer u krvi.

Uči i informiši se
Edukacija o dijabetesu i kontakt s ljudima koji imaju isto stanje može pomoći da promijeniš perspektivu.

Razgovaraj s drugima

Razgovor može mnogo pomoći – bilo s porodicom, prijateljima ili zdravstvenim radnicima.

Ako stres utiče na kontrolu dijabetesa, stručni tim može pomoći savjetima i prilagođavanjem terapije.

Podrška je ključna – nije važno da li je uzrok stresa direktno povezan s dijabetesom. Važno je naučiti kako da se nosiš s njim i pronađeš načine da sebi olakšaš svakodnevicu.

Vrijeme utiče na vaše zdravlje na načine kojih možda nijeste svjesni. Na primjer, kako atmosferski pritisak opada, krvni pritisak može pasti, a zglobovi mogu boljeti. Ako imate sezonske alergije, proljeće može izazvati svrab očiju i curenje nosa.

Sezonske promjene takođe mogu otežati kontrolu hroničnih stanja, poput dijabetesa.

Healthy Life Family Medicine i dr John Monroe pomažu stanovnicima Goodyeara u Arizoni da upravljaju dijabetesom tokom cijele godine. U nastavku objašnjavamo kako da kontrolišete svoje stanje tokom proljeća i ljeta.

☀️ Uticaj toplog vremena na osobe sa dijabetesom

Nekontrolisan dijabetes povećava rizik od toplotnog stresa i iscrpljenosti tokom toplijih mjeseci, jer oštećuje krvne sudove i nerve, uključujući i one u znojnim žlijezdama, što otežava regulaciju tjelesne temperature.

Porast temperature takođe mijenja način na koji tijelo koristi insulin – hormon koji proizvodi pankreas i koji reguliše nivo šećera u krvi. Toplo vrijeme može izazvati nagle skokove i padove insulina, što dovodi do simptoma kao što su:

• Smanjeno mokrenje
• Pojačana žeđ
• Dehidratacija
• Vrtoglavica i omaglica
• Suva usta
• Suve oči
• Glavobolja
• Ubrzan rad srca
• Nizak krvni pritisak

Ovi simptomi se mogu pojaviti brzo i pogoršati prije nego što ih primijetite. Zato je važno obratiti pažnju na rane znakove i češće kontrolisati nivo šećera u krvi tokom toplog vremena.

✅ Prevencija i savjeti

Toplo vrijeme može uticati na nivo šećera u krvi više nego što mislite. Ishrana, fizička aktivnost, hidratacija i stabilnost glukoze igraju ključnu ulogu. Čak i dobro regulisan dijabetes može biti teže kontrolisati kada temperature porastu.

Da biste smanjili rizik od komplikacija, pridržavajte se sljedećih savjeta:

👕 Obucite se prikladno vremenu

Birajte laganu, široku odjeću od prozračnih materijala umjesto uske odjeće poput spandeksa.

💧 Ostanite hidrirani

Dovoljna hidratacija pomaže regulaciji tjelesne temperature i smanjuje rizik od toplotnog iscrpljenja.

🧴 Koristite zaštitu od sunca

Opekotine od sunca mogu povećati nivo šećera u krvi i dodatno opteretiti organizam.

📊 Redovno pratite šećer u krvi

Održavanje stabilnog nivoa glukoze je ključno za prevenciju komplikacija, posebno tokom toplijih mjeseci.

❄️ Zaštitite medicinske potrepštine

Insulin i drugi lijekovi treba da budu pravilno čuvani – koristite rashladne torbice kada ste vani.

🍎 Nosite zdrave užine

Hrana koja ne izaziva nagle skokove šećera (voće, povrće, orašasti plodovi, integralne žitarice i proteini) može pomoći u stabilizaciji glukoze.

Dijabetes predstavlja izazov tokom cijele godine, ali bez adekvatne pripreme može biti posebno rizičan u toplijem periodu. Da biste ostali bezbjedni tokom proljeća i ljeta, važno je pravovremeno reagovati i pratiti stanje organizma.

Rizik od kardiovaskularnih bolesti važan je faktor o kojem osobe sa dijabetesom treba da razmišljaju.

Prema podacima Američkog udruženja za dijabetes (ADA), osobe sa dijabetesom imaju dvostruko veći rizik da dožive kardiovaskularni problem, poput srčanog ili moždanog udara.

Niska dnevna doza aspirina može pomoći u smanjenju rizika od takvih događaja. Najčešće se preporučuje osobama koje su već imale srčani udar ili imaju visok rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Procjenjuje se da oko 20% ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama starijih od 40 godina svakodnevno uzima aspirin.

Međutim, upotreba aspirina kod osoba sa dijabetesom nije uvijek jednostavna odluka, jer postoji rizik od ozbiljnog krvarenja. Zdravstveni stručnjaci moraju procijeniti odnos koristi i rizika prije nego što preporuče svakodnevno uzimanje aspirina.

Trenutno se dnevni aspirin preporučuje osobama sa dijabetesom koje već imaju kardiovaskularnu bolest. Može se razmotriti i kod osoba sa povećanim kardiovaskularnim rizikom, ako je rizik od krvarenja nizak.

Aspirin, dijabetes i kardiovaskularne bolesti

Da bismo razumjeli vezu između aspirina i dijabetesa, potrebno je prvo objasniti kako nastaju kardiovaskularni događaji.

Kako dolazi do srčanog ili moždanog udara?

Srčani ili moždani udar nastaje kada se prekine dotok krvi do važnog organa.

• Srčani udar nastaje kada je blokiran dotok krvi do srca
• Moždani udar nastaje kada je blokiran dotok krvi do mozga

Najčešći uzrok je ateroskleroza.

Kod ateroskleroze se u arterijama nakuplja masna naslaga (plak) koja:

• sužava arterije
• smanjuje protok krvi
• može potpuno blokirati arteriju

Ako se plak raspukne, može doći do stvaranja krvnog ugruška koji blokira krvni sud.

Kako dijabetes povećava rizik?

Osobe sa dijabetesom imaju povišen nivo šećera u krvi. Ako se on ne kontroliše, može doći do:

• oštećenja krvnih sudova
• oštećenja nerava

Osim toga, osobe sa dijabetesom često imaju i druge faktore rizika:

• visok krvni pritisak
• povišen holesterol

Kako aspirin smanjuje rizik?

Aspirin djeluje tako što smanjuje aktivnost trombocita (krvnih pločica).

On blokira enzim COX-1, čime se smanjuje proizvodnja molekula tromboksan A2, koji inače povećava zgrušavanje krvi.

Zbog toga aspirin:

• smanjuje zgrušavanje krvi
• sprečava stvaranje krvnih ugrušaka
• smanjuje rizik od srčanog ili moždanog udara

Da li je aspirin bezbjedan za osobe sa dijabetesom?

Pošto razrjeđuje krv, svakodnevno uzimanje aspirina može povećati rizik od krvarenja, kao što su:

• lakše stvaranje modrica
• krvarenje iz nosa

U ozbiljnijim slučajevima može doći do:

• krvarenja u probavnom sistemu
• krvarenja u mozgu

Zbog toga ljekari moraju procijeniti da li su koristi veće od rizika.

Prema preporukama ADA iz 2019. godine, aspirin u dozi 75–162 mg dnevno preporučuje se osobama sa dijabetesom koje imaju istoriju kardiovaskularnih bolesti.

Može se razmotriti i kod osoba sa dijabetesom koje su pod povećanim kardiovaskularnim rizikom, naročito ako:

• imaju 50 godina ili više
• imaju visok krvni pritisak
• imaju povišene masnoće u krvi
• imaju hroničnu bolest bubrega
• imaju porodičnu istoriju srčanih bolesti
• puše

Ipak, uvijek je potrebno razgovarati sa ljekarom o mogućem riziku od krvarenja.

Zašto se aspirin ne preporučuje svima?

Jedna studija iz 2018. godine pratila je 15.480 osoba sa dijabetesom koje nisu imale kardiovaskularne bolesti.

Rezultati su pokazali:

• kardiovaskularni događaji su bili rjeđi kod osoba koje su uzimale aspirin
• ali je krvarenje bilo češće kod osoba koje su uzimale aspirin

Zaključak studije bio je da kod osoba bez kardiovaskularnih bolesti rizik od krvarenja može biti veći od koristi.

Međutim, analiza iz 2019. godine, koja je obuhvatila 34.227 osoba, pokazala je da aspirin može smanjiti rizik od kardiovaskularnih događaja za 11%, bez značajnog povećanja rizika od krvarenja.

Zbog različitih rezultata istraživanja, preporuke su danas individualne i zavise od zdravstvenog stanja osobe.

Može li se aspirin koristiti protiv bolova?

Ako imate dijabetes i ne uzimate aspirin svakodnevno, prije uzimanja aspirina ili drugih lijekova protiv bolova iz grupe NSAID (npr. ibuprofen) trebalo bi da se posavjetujete sa ljekarom.

Za ublažavanje bolova često se smatra sigurnijim izborom paracetamol (acetaminofen), jer nema isti efekat razrjeđivanja krvi kao aspirin.

Kako osobe sa dijabetesom mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti?

Osim aspirina, postoje i druge važne mjere:

Kontrola šećera u krvi

Visok šećer oštećuje krvne sudove i povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Kontrola krvnog pritiska i holesterola

Ova stanja mogu dodatno povećati rizik.

Zdrava ishrana

Preporučuju se:

• voće i povrće
• integralne žitarice
• riba
• nemasno meso
• mliječni proizvodi sa malo masti

Treba izbjegavati:

• previše soli
• šećer
• zasićene i trans masti
• prerađenu hranu

Prestanak pušenja

Pušenje sužava krvne sudove i povećava rizik od srčanih bolesti.

Redovna fizička aktivnost

Preporučuje se najmanje 30 minuta aktivnosti većinu dana u sedmici.

Kada se obratiti ljekaru?

Ako imate dijabetes i razmišljate o uzimanju aspirina, prvo razgovarajte sa ljekarom. On može procijeniti:

• vaš kardiovaskularni rizik
• rizik od krvarenja

Posebno je važno konsultovati se sa ljekarom ako:

• imate više od 70 godina
• često konzumirate alkohol
• planirate operaciju ili stomatološki zahvat
• imali ste alergijsku reakciju na aspirin

Simptomi srčanog ili moždanog udara

Simptomi srčanog udara:

• bol ili pritisak u grudima
• bol u vilici, vratu, leđima ili rukama
• kratak dah
• znojenje
• mučnina

Simptomi moždanog udara:

• slabost jedne strane tijela
• iznenadna jaka glavobolja
• vrtoglavica
• problemi sa govorom ili vidom
• gubitak ravnoteže

U slučaju ovih simptoma odmah pozvati hitnu pomoć.

Zaključak

Aspirin može pomoći u smanjenju rizika od srčanog i moždanog udara, ali nije preporučen za sve osobe sa dijabetesom.

Zbog mogućeg rizika od ozbiljnog krvarenja, odluka o svakodnevnom uzimanju aspirina treba da bude individualna i donijeta uz konsultaciju sa ljekarom.

Dijabetes je jedno od medicinskih stanja koje dobija veliku pažnju medija i medicine. Nije ni čudo, jer je riječ o bolesti koja pogađa veliki dio populacije.

Iako su neka novija istraživanja pokrenula pitanja o ulozi jaja u ishrani osoba sa dijabetesom, sigurni smo da pratimo najnovija naučna saznanja i da možemo otkloniti te nedoumice.

Ako se pitate da li su jaja korisna za osobe sa dijabetesom, kratak odgovor je – da. Zdrava ishrana je jedan od najjednostavnijih načina za smanjenje rizika od dijabetesa tipa 2.

Jaja su veoma hranljiva namirnica bogata visokokvalitetnim proteinima, zdravim mastima, vitaminima, mineralima i antioksidansima. Takođe su brza za pripremu i veoma ukusna.

Kada je riječ o mršavljenju – koje je jedan od faktora rizika za dijabetes tipa 2 – svakodnevno uključivanje jaja u ishranu može pomoći u regulisanju apetita i dužem osjećaju sitosti.

Koliko jaja može pojesti osoba sa dijabetesom tipa 2?

Prema novijim istraživanjima, konzumiranje do 12 jaja sedmično ne utiče na nivo holesterola, triglicerida, glukoze natašte niti nivo insulina kod osoba sa dijabetesom tipa 2.

U svim ovim istraživanjima jaja su bila dio uravnotežene ishrane koja uključuje povrće, voće, integralne žitarice, zdrave masti i nemasne proteine.

Dijabetes je hronično stanje kod kojeg je nivo glukoze u krvi povišen. Nastaje zbog nemogućnosti organizma da proizvede insulin (hormon koji proizvodi pankreas i koji reguliše nivo šećera u krvi) ili zbog toga što tijelo ne može efikasno da koristi insulin.

Nutritivna vrijednost jednog jajeta

Jaja imaju jednu od najviših bioloških vrijednosti proteina, zajedno sa mlijekom. Jedno jaje sadrži približno:

• 75 kcal
• 7 g visokokvalitetnog proteina
• 5 g masti
• 1.6 g zasićenih masti
• željezo
• vitamine i minerale
• karotenoide

Lutein i zeaksantin

Jaja sadrže zaštitne supstance poput luteina i zeaksantina. Ovi karotenoidi mogu pomoći u smanjenju rizika od makularne degeneracije povezane sa starenjem, jednog od glavnih uzroka sljepila kod starijih osoba.

Lutein i zeaksantin su snažni antioksidansi koji štite ćelije od dugoročnih oštećenja. Pomažu u uklanjanju slobodnih radikala i štite oči od raznih poremećaja vida.

Karotenoidi se nalaze u mnogim namirnicama, posebno u tamnozelenom lisnatom povrću poput špinata i kelja, ali su žumanca jaja jedan od najboljih izvora zbog njihove visoke bioraspoloživosti.

Iako neki stručnjaci preporučuju unos do 6 mg dnevno, još uvijek ne postoji tačno utvrđena preporučena dnevna količina luteina i zeaksantina.

Holin

Holin je manje poznat, ali izuzetno važan nutrijent koji ima ključnu ulogu u razvoju mozga i nervnog sistema.

Povećan unos holina može poboljšati funkciju jetre i nervnog sistema, a može imati pozitivan uticaj na pamćenje i razvoj mozga.

Iako ljudsko tijelo može proizvesti određenu količinu holina, ona nije dovoljna za dnevne potrebe, pa je potrebno unositi ga hranom.

Jaja su posebno bogata holinom. Dva jaja mogu obezbijediti:

• 77% preporučenog dnevnog unosa za žene
• 59% za muškarce

Vitamin B12

Vitamin B12 je neophodan za:

• stvaranje crvenih krvnih zrnaca
• sintezu DNK
• obnavljanje tkiva
• pravilno funkcionisanje imunog sistema i mozga

Nedostatak vitamina B12 je relativno čest, naročito kod starijih osoba, i može izazvati:

• umor
• slabost
• gubitak težine
• smanjen apetit
• vrtoglavicu
• zatvor

Pošto ljudsko tijelo ne može samo proizvesti vitamin B12, važno je unositi ga hranom.

Preporučeni dnevni unos je oko 2 µg, a dva jaja obezbjeđuju oko 15% dnevne potrebe.

Vitamin D

Vitamin D je veoma važan nutrijent.

Neophodan je za zdravlje kostiju i zuba, jer pomaže apsorpciju kalcijuma i fosfora. Takođe pomaže održavanje mišića i podržava imuni sistem.

Žumance jajeta je jedna od rijetkih namirnica koja prirodno sadrži vitamin D. Dva jaja mogu obezbijediti do 82% dnevnih potreba.

Riboflavin (Vitamin B2)

Riboflavin je važan za:

• rast ćelija
• proizvodnju energije
• stvaranje crvenih krvnih zrnaca
• zdravlje vida
• pravilno funkcionisanje nervnog sistema

Takođe djeluje kao antioksidans i pomaže u borbi protiv slobodnih radikala.

Dva jaja obezbjeđuju oko 24% preporučenog dnevnog unosa riboflavina.

Vitamin A

Vitamin A je vitamin rastvorljiv u mastima koji je važan za:

• zdravlje kože
• imuni sistem
• dobar vid
• reproduktivno zdravlje

Nedostatak vitamina A može izazvati:

• gubitak kose
• probleme sa kožom
• suve oči
• povećan rizik od infekcija

Dva jaja obezbjeđuju oko 14% dnevne potrebe za vitaminom A.

Fosfor

Fosfor je važan za:

• izgradnju i održavanje kostiju i zuba
• obnavljanje tkiva
• metabolizam energije
• razvoj mišića

Nizak nivo fosfora može izazvati gubitak apetita, bol u zglobovima, razdražljivost i anksioznost.

Dva jaja obezbjeđuju oko 21% dnevne potrebe za fosforom.

Folat

Folat je važan nutrijent koji pomaže u:

• stvaranju crvenih krvnih zrnaca
• sintezi DNK
• pravilnom radu imunog sistema

Posebno je važan u trudnoći jer pomaže razvoju novih ćelija i smanjuje rizik od urođenih mana poput spina bifide.

Dva jaja obezbjeđuju oko 49% preporučenog dnevnog unosa folata.

Jod

Jod je važan mineral koji štitna žlijezda koristi za proizvodnju hormona koji regulišu metabolizam.

Takođe pomaže:

• funkciju mozga
• kognitivni razvoj
• zdravlje kože

Nedostatak joda je čest i može izazvati probleme sa štitnom žlijezdom i hronični umor.

Dva jaja obezbjeđuju oko 29% dnevne potrebe za jodom.

Selen

Selen je snažan antioksidans koji štiti ćelije od oštećenja slobodnim radikalima.

Podržava:

• imuni sistem
• funkciju štitne žlijezde
• zdravlje kose i noktiju

Dva jaja obezbjeđuju oko 41% dnevne potrebe za selenom.

Kako uključiti jaja u ishranu

Visok sadržaj proteina u jajima može biti posebno koristan za osobe sa dijabetesom jer proteini usporavaju apsorpciju glukoze.

Jaja su bogata vitaminima i mineralima koji mogu doprinijeti boljoj funkciji insulina i smanjenju rizika od bolesti.

Važno je obratiti pažnju sa čime jedete jaja i na koji način ih pripremate.

Preporučuje se izbjegavanje namirnica bogatih mastima poput slanine i kobasica.

Bolje opcije su:

• kuvano jaje uz voće
• kajgana uz integralni muffin ili integralni hljeb

Na taj način dobijate sve nutritivne prednosti jaja.

Dijabetička retinopatija je očna bolest uzrokovana dijabetesom. Dijabetes može uticati na zdravlje očiju, zbog čega su redovni pregledi vida veoma važni. Oštećeni krvni sudovi i stvaranje novih, abnormalnih krvnih sudova mogu dovesti do gubitka vida.

Dvije faze dijabetičke bolesti oka

Neproliferativna dijabetička retinopatija (NPDR)

Ovo je rani stadijum dijabetičke bolesti oka i najčešće nastaje zbog curenja krvnih sudova. Mnogi ljudi sa dijabetesom imaju ovaj oblik.

Kod NPDR-a sitni krvni sudovi propuštaju tečnost, što uzrokuje oticanje mrežnjače (retine). Kada otekne makula (centralni dio mrežnjače odgovoran za jasan vid), stanje se naziva makularni edem. To je najčešći razlog gubitka vida kod osoba sa dijabetesom.

Ponekad se u mrežnjači mogu pojaviti sitne naslage koje se zovu eksudati, a koje takođe mogu uticati na vid.

Ako se krvni sudovi zatvore, dolazi do makularne ishemije, kada krv više ne može normalno da dotokne do makule.

Kod NPDR-a vid može postati zamućen.

Proliferativna dijabetička retinopatija (PDR)

PDR je napredniji stadijum dijabetičke bolesti oka. Nastaje kada mrežnjača počne da stvara nove krvne sudove. Ovaj proces se naziva neovaskularizacija.

Novi krvni sudovi su krhki i često mogu krvariti u staklasto tijelo oka. Ako je krvarenje malo, mogu se pojaviti tamne tačkice ili „plutajuće sjenke“ u vidu. Ako je krvarenje veće, može doći do ozbiljnog gubitka vida.

Ovi krvni sudovi mogu stvoriti i ožiljno tkivo koje može izazvati probleme sa makulom ili dovesti do odvajanja mrežnjače.

PDR je ozbiljno stanje koje može dovesti do gubitka centralnog i perifernog (bočnog) vida.

Šta se dešava kod dijabetičke retinopatije?

Moguće je imati dijabetičku retinopatiju, a da toga niste svjesni, jer u ranim fazama često nema simptoma.

Kako bolest napreduje, mogu se pojaviti simptomi kao što su:

• povećan broj „plutajućih tačkica“ u vidu
• zamućen vid
• vid koji se čas zamuti, čas razbistri
• tamna ili prazna područja u vidnom polju
• slab vid noću
• boje koje izgledaju blijedo ili isprano
• gubitak vida

Simptomi mogu zahvatiti oba oka.

Dijagnoza dijabetičke retinopatije

Tokom pregleda, u oko se stavljaju kapi koje šire zenicu. To omogućava oftalmologu da pomoću posebnog sočiva pregleda unutrašnjost oka.

Ljekar može uraditi OCT (optičku koherentnu tomografiju) kako bi detaljno pregledao mrežnjaču. Ova metoda pravi precizne snimke mrežnjače i pomaže u otkrivanju i mjerenju otoka makule.

Fluoresceinska angiografija ili OCT angiografija koriste se da bi se vidjelo šta se dešava sa krvnim sudovima mrežnjače.

Kod fluoresceinske angiografije u venu se ubrizgava žuta boja (fluorescein), koja putuje kroz krvne sudove oka. Kamera zatim snima mrežnjaču i pokazuje:

• da li su krvni sudovi začepljeni
• da li propuštaju tečnost
• da li rastu abnormalni krvni sudovi

OCT angiografija je novija metoda koja ne zahtijeva ubrizgavanje boje, ali daje nešto manje informacija.

Može li dijabetička retinopatija nestati?

Liječenje zavisi od nalaza koje oftalmolog vidi tokom pregleda.

Kontrola dijabetesa

Kontrola nivoa šećera u krvi i krvnog pritiska može zaustaviti napredovanje gubitka vida. Važno je pridržavati se preporučene ishrane i terapije koju je propisao ljekar. U nekim slučajevima dobra kontrola šećera može čak djelimično poboljšati vid.

Lijekovi

Jedna grupa lijekova naziva se anti-VEGF terapija. Tu spadaju lijekovi kao što su Avastin, Eylea i Lucentis.

Oni pomažu da se smanji otok makule, usporavaju gubitak vida i ponekad mogu poboljšati vid. Daju se injekcijom direktno u oko.

Steroidne injekcije su još jedna opcija za smanjenje otoka makule.

Laserska terapija

Laserski tretman može zatvoriti krvne sudove koji propuštaju tečnost i smanjiti otok mrežnjače. Takođe može spriječiti rast novih krvnih sudova. Ponekad je potrebno više tretmana.

Vitrektomija

Kod uznapredovale PDR retinopatije može biti potrebna operacija koja se zove vitrektomija.

Tokom operacije uklanja se staklasto tijelo i krv iz zadnjeg dijela oka kako bi svjetlost ponovo mogla pravilno da padne na mrežnjaču. Tokom zahvata mogu se ukloniti i ožiljna tkiva, a često se primjenjuje i laserski tretman.

Kako spriječiti gubitak vida kod dijabetičke retinopatije

Postoji nekoliko važnih koraka za očuvanje vida:

• kontrolišite nivo šećera u krvi
• kontrolišite krvni pritisak i probleme sa bubrezima
• redovno idite na oftalmološke preglede sa širenjem zenica
• odmah se javite ljekaru ako primijetite promjene vida
• započnite liječenje što ranije

Rano otkrivanje i pravovremena terapija su najbolji način da se spriječi gubitak vida.

Dijabetes i pregled za naočare

Promjene nivoa šećera u krvi mogu uticati na vid. Prije pregleda za naočare važno je da nivo šećera bude stabilan najmanje nedjelju dana.

Naočare propisane kada je nivo šećera stabilan daju najtačniji rezultat.

 

Izvor: https://www.aao.org/eye-health/diseases/what-is-diabetic-retinopathy

Dolazak toplijih dana i ranog proljeća donosi sezonski alergijski rinitis, poznat kao polenska kijavica. Alergeni poput polena drveća, borova, trava i korova šire se vazduhom i pokreću reakciju imunog sistema.

Kod osoba sa polenskom kijavicom, imunološki sistem pretjerano reaguje stvaranjem antitijela koja „napadaju“ alergene. Iako polen sam po sebi nije štetan, simptomi mogu uključivati kijanje, zapušen nos (nazalnu kongestiju) i iritirane oči (alergijski konjunktivitis).

🤧 Polenska kijavica i dijabetes

Polenska kijavica ne utiče direktno na dijabetes, ali simptomi alergije mogu učiniti da se osjećate loše i otežati kontrolu stanja.

Umor zbog zapušenog nosa ili poremećenog sna može otežati praćenje nivoa glukoze u krvi. Takođe, možete teže prepoznati znakove hipoglikemije (niskog šećera) ili hiperglikemije (visokog šećera).

Lijekovi na recept i bez recepta mogu pomoći u ublažavanju simptoma – uključujući sprejeve za nos, kapi za oči i oralne preparate. Međutim, neki od ovih lijekova mogu imati neželjene efekte koji utiču na nivo glukoze u krvi.

🌿 Simptomi sezonskih alergija

Najčešći simptomi:

• Kijanje
• Curenje ili zapušen nos
• Svrab i suzenje očiju
• Zapušenost ušiju
• Slivanje sekreta niz grlo (postnazalni drip)
• Svrab nepca ili grla

Rjeđi simptomi:

• Glavobolja
• Otežano disanje
• Kašalj

Simptomi variraju po jačini i obično su izraženiji kada je koncentracija polena u vazduhu visoka.

💊 Terapije za alergije

🧴 Antihistaminici

Ovi lijekovi pomažu u ublažavanju simptoma poput kijanja i alergijskog konjunktivitisa. Dostupni su na recept i bez recepta.

Antihistaminici ne utiču direktno na dijabetes, ali neki mogu izazvati pospanost, što može otežati prepoznavanje simptoma niskog ili visokog šećera u krvi.

Postoje i neuspavljujući antihistaminici, koji mogu biti bolji izbor ako želite da izbjegnete pospanost.

👉 Prije uzimanja novog lijeka, posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

👃 Dekongestivi

Dekongestivi (oralni ili sprejevi za nos) pomažu kod zapušenog nosa tako što smanjuju otok i sekret u nosnim kanalima.

Ako imate dijabetes, treba izbjegavati dekongestive koji sadrže fenilefrin ili pseudoefedrin, jer mogu povisiti nivo glukoze u krvi i izazvati hiperglikemiju.

Ovi lijekovi takođe mogu povećati puls i krvni pritisak.

👉 Obavezno konsultujte ljekara ili farmaceuta prije upotrebe.

🌬️ Kortikosteroidi (steroidi)

Kortikosteroidi se koriste za smanjenje upale izazvane alergijama. Najčešće su u obliku spreja za nos, ali postoje i tablete i kapi za oči.

Steroidni lijekovi mogu:

• Povećati oslobađanje glukoze iz jetre
• Smanjiti djelovanje insulina
• Dovesti do insulinske rezistencije

Ovo može biti rizično za osobe sa dijabetesom i dovesti do hiperglikemije.

Ako koristite steroidnu terapiju:
✅ Redovno mjerite glukozu u krvi
✅ Obavijestite ljekara o promjenama

Dugotrajna upotreba kortikosteroida može povećati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 (lijekom izazvan dijabetes).

🛡️ Kako ublažiti izloženost alergenima

Iako nije uvijek moguće izbjeći polen, ove mjere mogu pomoći:

• 🕶️ Nosite sunčane naočare napolju
• 🚿 Istusirajte se nakon boravka napolju
• 🏠 Provjetravajte prostorije
• 💧 Koristite odvlaživač vazduha
• 🌸 Izbjegavajte izlazak kada je polen visok
• 🛏️ Redovno perite posteljinu
• 🧺 Razmislite o hipoalergenskoj posteljini

❄️ Da li je prehlada ili alergija?

Prehlada:

• Uzrokovana virusom
• Zarazna
• Traje 1–2 sedmice
• Može uključivati povišenu temperaturu

Simptomi prehlade:

• Kijanje
• Kašalj
• Bol u grlu
• Glavobolja
• Moguća temperatura
• Gubitak čula ukusa ili mirisa

Polenska kijavica:

• Alergijska reakcija
• Nije zarazna
• Traje sedmicama ili mjesecima
• Pogoršava se napolju tokom sezone polena

👉 Obratite pažnju kada se simptomi javljaju – obrazac može pomoći u razlikovanju.

Ako nijeste sigurni, posavjetujte se sa zdravstvenim radnikom.

Da li živiš sa dijabetesom i radiš od kuće? Ako je tako, važno je da ostaneš organizovan/a i dobro upravljaš vremenom kako bi bio/la efikasan/na na poslu i istovremeno vodio/la računa o svom zdravlju. Izgradnja rutina i navika može pomoći u boljoj svakodnevnoj kontroli dijabetesa i značajno povećati produktivnost. Odakle početi? Tu smo da pomognemo! Donosimo šest provjerenih savjeta koji ti mogu olakšati rad od kuće uz dijabetes.

Savjeti za rad od kuće uz dijabetes

1. Isplaniraj svoj raspored

Najprije je važno da razumiješ ritam svog dana. Postavi sebi sljedeća pitanja:

• Da li je tvoj raspored predvidiv ili se mijenja iz dana u dan?
  • Imaš li redovne online sastanke ili pozive?
  • Jesu li neki djelovi dana uvijek isti (npr. jutarnji timski sastanak)?
  • Jedeš li obroke i užine u približno isto vrijeme?

Kada shvatiš kako tvoji radni dani funkcionišu, lakše ćeš odrediti vrijeme za mjerenje šećera, provjeru CGM-a, uzimanje terapije i obroke. Ako je raspored stabilan, ove aktivnosti će se prirodno ponavljati. Ako varira, planiranje zahtijeva malo više pažnje.

Preskakanje obroka može dovesti do hipoglikemije. Trudi se da jedeš i mjeriš glukozu prema planu.

Brzi savjet:
Uračunaj moguće kućne ili spoljne distrakcije (servisi, dostave, popravke). Postavi jasne granice između posla i privatnog vremena.

2. Aktivnosti vezane za dijabetes tretiraj kao obaveze

Unesi mjerenje glukoze, terapiju i obroke u kalendar kao „tvoje termine“. Podsjetnici na telefonu ili računaru mogu te upozoriti 10–15 minuta ranije.

Tvoje zdravstvene navike imaju isti prioritet kao poslovni sastanci.

Brzi savjet:
Ako nemaš potpunu kontrolu nad rasporedom, otvoreno i jednostavno objasni poslodavcu šta ti je potrebno.

3. Ostavi „tampon vrijeme“ između obaveza

Nemoj slagati sastanke jedan za drugim. Kašnjenja su česta, a ti moraš imati prostor za samokontrolu dijabetesa.

Primjer:
Ako imaš sastanak u 11:00 i provjeru glukoze u 12:00, ostavi 10 minuta prije i poslije.

Brzi savjet:
Ako možeš, informiši kolege o osnovnim smjernicama u slučaju da se ne osjećaš dobro tokom online sastanka.

4. Kreći se i ostani aktivan/na

Kretanje pomaže stabilizaciji šećera i poboljšava fokus.

• Kratke šetnje
• Lagane vježbe
• Stajaći sto
• Mini istezanja

Brzi savjet:
Iskoristi vrijeme koje si ranije trošio/la na putovanje do posla za šetnju ili trening.

5. Organizuj "dijabetes potrepštine" blizu radnog prostora

Drži aparat za mjerenje, CGM čitač, užine i terapiju na dohvat ruke. Vizuelni podsjetnici pomažu dosljednosti.

Brzi savjet:
Jednom sedmično provjeri zalihe i dopuni ih.

6. Rutine, rituali i ponavljanje

Rutine smanjuju stres i olakšavaju disciplinu.

• Jutarnja kafa
• „Virtuelni dolazak na posao“
• Redovni početak i kraj rada

Male stvari prave veliku razliku!