Ako ste primijetili da je upravljanje dijabetesom teže kada se mijenjaju godišnja doba – to nije samo vaša mašta!

Za osobe sa dijabetesom, promjene temperature mogu uticati na biološke faktore poput nivoa šećera u krvi. Početak nove sezone takođe može značiti odmore, praznične okupljanja i putovanja – a sve to treba uzeti u obzir prilikom prilagođavanja rutine brige o dijabetesu.

Izazovi hladnog vremena

Brrr! Osobe sa dijabetesom mogu osjetiti znake hiperglikemije kada temperature padnu. Nije slučajnost – jesen i zima donose posebne izazove i nije neobično da se nivo šećera u krvi poveća u hladnijim mjesecima.

Udobnost vs. rizik
Tokom hladnih mjeseci, ljudi su skloniji da ostaju unutra, ušuškani pod toplim pokrivačem. Manje kretanja znači sporija cirkulacija.
Pored toga, prehlade i grip, koji su češći zimi, takođe mogu povisiti šećer u krvi. Čak i sama hladnoća direktno utiče na glikemiju.
Sporija cirkulacija može povećati rizik od komplikacija poput chilblains (bolnih promjena na koži šaka i stopala nakon izlaganja hladnoći).

Zdravstveni savjeti za zimu

Male promjene u ishrani i fizičkoj aktivnosti mogu olakšati ove izazove. Pravilna ishrana i vježbanje pomažu jačanju imuniteta, stabilizaciji šećera i boljoj cirkulaciji.

Preporuke:

• Vakcina protiv gripa može smanjiti učestalost i jačinu zimskih bolesti.
• Dodajte više hrane bogate antioksidansima (zeleno lisnato povrće, bobičasto voće, batat, šargarepa, cvekla, mahunarke).
• Planirajte 2–3 treninga sedmično (kućni video treninzi ili sa partnerom u teretani).
• Zaštitite ruke i noge toplim, vodootpornim rukavicama i obućom koja nije previše tijesna.

Praznična iskušenja

Praznici nose svoje izazove: kolači, stres, putovanja. Evo nekoliko savjeta:

• Ako postoji jedno jelo ili poslastica koja vam je omiljena – opredijelite se samo za nju, a ostalo neka budu proteini i povrće sa malo ugljenih hidrata.
• Ne dolazite na prazničnu trpezu gladni.
• Ako pretjerate, ne brinite – narednih dana budite pažljiviji i ubacite kardio aktivnosti.
• Na putovanjima ne preskačite obroke – ponesite zdrave grickalice.

Opasnosti toplog vremena

Ni ljeto nije bez rizika. Glavni problem je dehidracija – znojenje i visoke temperature dovode do gubitka tečnosti. To može izazvati pad šećera u krvi, ali i ozbiljne komplikacije poput toplotnog udara, naročito kod onih koji imaju oštećenje nerava i lošije luče znoj.

Savjeti za ljeto:

• Pijte dovoljno tečnosti (najbolja opcija je voda). Dobre alternative su nezaslađeni ledeni čaj, kisela voda, dijetalni sokovi bez šećera. Izbjegavajte gazirane i energetske napitke.
• Ako osjetite dehidraciju – odmah prekinite aktivnost, sklonite se u hlad, pijte vodu i pratite simptome (umor, tamniji urin, konfuzija). Ako se stanje ne popravi – kontaktirajte ljekara.
• Prije planiranih aktivnosti na suncu (planinarenje, plaža, sportovi) konsultujte ljekara – možda ćete morati prilagoditi dozu insulina.

Zaštita lijekova i opreme

Ekstremne temperature mogu umanjiti efikasnost lijekova i test traka.

• Nikada ih ne ostavljajte u automobilu ili negrijanim prostorijama.
• Zimi koristite termo torbice, ljeti rashladne torbe ili mini-frižidere na upaljač za auto.

Izvor https://www.mysugr.com/en/blog/how-seasonal-changes-can-affect-your-diabetes-routine?utm

Dvije uzastopne noći dužeg sna – što mnogi rade vikendom – mogu poništiti povećani rizik od dijabetesa koji je povezan sa kratkotrajnim nedostatkom sna tokom radne sedmice, makar kod mlađih, zdravih i vitkih muškaraca koji se pridržavaju kontrolisane ishrane.

Ovo otkriće, zasnovano na studiji sprovedenoj u laboratoriji za spavanje Univerziteta u Čikagu i objavljeno online u časopisu Diabetes Care, može imati uticaj na veliki broj ljudi koji rade prekovremeno.

Često se dešava da se tokom radne sedmice spava manje, a vikendom pokušava nadoknaditi izgubljeni san. I samo četiri do pet sati sna po noći može povećati rizik od dijabetesa za oko 16%, što je slično povećanom riziku koji izaziva gojaznost.

„U ovoj kratkoročnoj studiji otkrili smo da dvije duge noći provedene u nadoknadi izgubljenog sna mogu preokrenuti negativne metaboličke efekte četiri uzastopne noći nedostatka sna,“ rekla je autorka studije dr Josiane Broussard, sada vanredna istraživačica na Odsjeku za integrativnu fiziologiju Univerziteta u Koloradu, Boulder.

Naučnici su angažovali 19 volontera, sve zdrave mlađe muškarce. U jednom slučaju, bilo im je dozvoljeno da spavaju normalno – 8,5 sati u krevetu tokom četiri noći. U drugom slučaju, istim volonterima je bio uskraćen san: imali su samo 4,5 sati u krevetu četiri noći zaredom, u prosjeku spavajući 4,3 sata po noći. Nakon toga, imali su dvije noći produženog sna, sa prosječnih 9,7 sati spavanja.

Naučnici su potom mjerili osjetljivost na insulin – sposobnost insulina da reguliše šećer u krvi – i tzv. indeks dispozicije, koji predviđa rizik od dijabetesa. Nakon četiri noći nedostatka sna, osjetljivost na insulin smanjila se za 23%, a rizik od dijabetesa porastao je za 16%.

Međutim, nakon dvije noći produženog sna, osjetljivost na insulin i rizik od dijabetesa vratili su se na nivoe normalnog sna.

„Metabolički odgovor na ovaj dodatni san bio je veoma zanimljiv i ohrabrujući,“ rekla je dr Esra Tasali, vanredna profesorka medicine na Univerzitetu u Čikagu. „To pokazuje da mladi, zdravi ljudi koji povremeno ne uspiju da dovoljno spavaju tokom radne nedjelje mogu smanjiti rizik od dijabetesa ako nadoknade san tokom vikenda.“

„Iako ovo pokazuje da vikend spavanje može pomoći nekome da se oporavi od nedjelje bez sna,“ dodala je Broussard, „ovo nije bila dugoročna studija i naši ispitanici su prošli kroz ovaj proces samo jednom. U budućnosti planiramo da istražimo efekte produženog vikend sna kod ljudi koji više puta skraćuju san tokom radne nedjelje.“

Povećan rizik od razvoja dijabetesa nije jedini problem povezan sa nedostatkom sna, naglašavaju autori. Iako su ispitanici u ovoj studiji imali ishranu sa ograničenim kalorijama, odrasli sa nedostatkom sna izvan laboratorije obično jedu više, sa izraženom sklonošću ka slatkoj i masnoj hrani. Hronično neispavani ljudi češće razvijaju druge zdravstvene probleme, poput povećane upale i visokog krvnog pritiska. Takođe pokazuju kognitivne smetnje, manje su budni i imaju problema sa koncentracijom, rasuđivanjem i rješavanjem problema. Skloni su i saobraćajnim nesrećama.

Uticaj dodatnog sna tokom vikenda na druge zdravstvene i bezbjednosne rizike tek treba da se ispita.

Vrijeme pripreme: 10 min
Vrijeme kuvanja: 25 min
Porcija: 8-10
Veličina porcije: oko 200 g

Sastojci:

• Maslinovo ulje – 40 ml
• Crni luk, sitno sjeckan – 1 komad
• Pire od bundeve – 400 g
• Bijeli luk, sitno sjeckan – 2 čena
• Obrano mlijeko – 120 ml
• Povrtni bujon – 180 ml
• Bijeli biber – 1 g
• Mljeveni muškatni oraščić – 1 g
• Integralna rotini tjestenina – 400g
• Košer so – 5 g
• Parmezan sir – 15 g
• Svježi peršun, sitno sjeckan – 30 g

Uputstvo:

1. Zagrij veliku tavu na srednjoj vatri. Dodaj maslinovo ulje, luk i bijeli luk. Prži, često miješajući, dok luk ne postane mekan, oko 4–5 minuta.
2. Dodaj pire od bundeve, povrtni bujon, obrano mlijeko i začine (bijeli biber i muškatni oraščić). Kuvaj, povremeno miješajući, dok se sos ne zgusne i dobro zagrije, oko 10 minuta.
3. U međuvremenu, skuvaj tjesteninu prema uputstvu sa pakovanja.
4. Pomiješaj skuvanu tjesteninu sa sosom, a zatim pospi narendanim parmezanom i svježim peršunom prije posluživanja.

Nutritivne vrijednosti po porciji (200 g):

• Kalorije: 160 kcal
• Ukupne masti: 4,5 g (zasićene 0,5 g)
• Holesterol: 0 mg
• Natrijum: 180 mg
• Ukupni ugljeni hidrati: 29 g (vlakna 4 g, šećeri 3 g)
• Proteini: 4 g
• Kalijum: 178 mg

Zdrava ishrana kod osoba sa dijabetesom tip 2 uključuje zdrave ugljene hidrate, poput voća, povrća i žitarica od cijelog zrna, ribu poput lososa, tune i sardina, te zdrave masti, kao što su orašasti plodovi, avokado i maslinovo ulje.

Da biste se osjećali dobro, nije dovoljno samo unositi preporučene namirnice – najvažnije je znati koje namirnice treba izbjegavati kako ne biste izložili sebe opasnosti od naglog skoka nivoa šećera u krvi.

Pažljiv odabir namirnica koje unosite olakšaće vam regulaciju nivoa glukoze. Ukoliko želite da u svom svakodnevnom jelovniku imate izbalansirane obroke, potrudite se da izbjegavate rafinirane ugljene hidrate i zasićene masti, hranu prženu u dubokom ulju i slične namirnice.

Kako biste smanjili rizik od povećanja tjelesne težine i naglog skoka nivoa šećera u krvi, izbjegavajte sljedećih 10 vrsta hrane:

1. Slatkiši i zaslađena pića

Hrana koja je napravljena prvenstveno od prerađenog šećera, poput mnogih slatkiša, bombona ili gaziranih napitaka koji sadrže visok nivo šećera, među su najgorim izborima za osobe sa dijabetesom tip 2.

Osim što može povećati rizik od skoka nivoa glukoze, može voditi i ka povećanju tjelesne težine.

Alternativni izbor ovoj vrsti hrane mogu biti različite vrste voća, poput jabuka, bobičastog voća, krušaka ili narandži.

2. Cijeđeni sokovi nisu dobar izbor

Iako je voće među najpoželjnijim namirnicama za ishranu kod dijabetesa, voćni sokovi su druga priča.

Svježe cijeđeni sokovi sadrže veliku koncentraciju voća, a samim tim i visok nivo voćnog šećera.

Mogu dovesti do naglog skoka nivoa glukoze u krvi. Za razliku od svježeg voća, sokovi ne sadrže vlakna potrebna našem tijelu.

Ako se želite osvježiti, izaberite vodu sa krastavcem, limunom ili neku sličnu kombinaciju.

3. Grickajte svježe voće umjesto sušenog

Iako sušeno voće sadrži neophodna vlakna i mnogo nutrijenata, proces dehidratacije podrazumijeva odstranjivanje tečnosti, što vodi prekomjernom unosu.

Konzumiranje sasušenih kajsija je bolje od kolača ili slatkiša, ali će podići nivo šećera u krvi brže nego svježe voće.

Najbolji izbor je svježe voće, bogato vlaknima.

4. Zamijenite bijele ugljene hidrate onima od cijelog zrna

Jedna od namirnica koje treba izbjegavati jesu one od bijelih ugljenih hidrata – bijela riža, bijelo brašno i sve namirnice napravljene od njih.

Pročitaj više …

Smokve su slatko voće koje se jede širom svijeta. Kod osoba koje imaju dijabetes često se javlja pitanje da li ih smiju uključiti u ishranu. Ovaj tekst pojašnjava na koji način dijabetičari mogu da uvrste smokve u svoj jelovnik.

Nutritivni sastav smokava

Smokve sadrže razne hranljive materije, a razlika postoji između svježih i suvih.

• Svježa smokva (oko 40 g) ima približno 8 g ugljenih hidrata, od čega oko 6,5 g prirodnih šećera i 1 g vlakana. Takođe sadrži vitamine i minerale, uključujući vitamin K, vitamin B6, bakar, magnezijum i kalijum, koji doprinose metabolizmu i zdravlju mozga.
• Suve smokve, zbog gubitka vode, imaju koncentrisaniji nutritivni profil. Porcija od 40 g sadrži oko 20 g šećera i 100 kalorija. U 100 g suvih smokava ima oko 10 g vlakana. Takođe sadrže više kalcijuma i kalijuma u odnosu na svježe (na istu težinu). Smokve imaju i rastvorljiva i nerastvorljiva vlakna.

Kako smokve utiču na šećer u krvi

Smokve sadrže prirodne šećere, a njihov uticaj na glikemiju zavisi od sadržaja vlakana i oblika (svježe ili suve).

• Glikemijski indeks (GI) i glikemijsko opterećenje (GL) pomažu da se procijeni uticaj hrane na šećer u krvi. Suve smokve imaju GI 61 i GL 16, što ih svrstava u umjerenu kategoriju.
• Vlakna u smokvama usporavaju varenje ugljenih hidrata i time smanjuju rizik od naglog skoka šećera u krvi, što je korisno za dijabetičare.
• Svježe smokve, zbog većeg sadržaja vode i nešto manjeg udjela šećera po porciji, obično imaju blaži efekat na šećer u krvi.
• Suve smokve, zbog koncentrisanog šećera, mogu jače djelovati na glikemiju ako se jedu u većim količinama, ali njihova vlakna ipak donekle ublažavaju nagli porast šećera.

Preporuke za dijabetičare koji jedu smokve

• Kontrola porcija je ključna.
  • 1–2 male svježe smokve su obično primjerena količina (oko 6,5 g šećera i 1 g vlakana po smokvi).
  • Kod suvih smokava preporučuje se vrlo mala količina, tj. 3–5 komada, što daje oko 5 g vlakana.
• Kombinovanje sa proteinima ili zdravim mastima (npr. uz orahe, sir ili jogurt) pomaže u usporavanju apsorpcije šećera i doprinosi boljoj ravnoteži obroka.
• Praćenje nivoa šećera u krvi prije i poslije konzumacije može pomoći da se utvrdi individualna reakcija.
• Prednost se daje svježim smokvama u odnosu na suve, jer imaju više vode i manje koncentrisan šećer, ali i dalje daju slične nutritivne koristi.
• Suve smokve, iako bogate vlaknima, zbog većeg sadržaja šećera treba jesti u manjim količinama.

U svakom slučaju, najbolje je posavjetovati se sa ljekarom ili nutricionistom kako bi izbor hrane bio prilagođen individualnim zdravstvenim potrebama i ciljevima kontrole šećera u krvi.

O dijabetesu i smjenskom radu

Kada je u pitanju upravljanje dijabetesom, mnogi ljudi smatraju korisnim da imaju dnevnu rutinu. Ali šta ako vaš raspored na poslu ne dozvoljava da održavate redovnu rutinu?

Poslovi u oblastima kao što su zdravstvo, ugostiteljstvo,vatrogasna služba, policija, obezbjeđenje i vozaći kamiona često zahtijevaju večernje ili noćne smjene. Ljudi koji rade noću, u rotirajućim ili neredovnim smjenama suočavaju se sa posebnim izazovima kada je u pitanju zdrav način života i kontrola dijabetesa.

U 2019. godini, Američki biro za statistiku rada izvijestio je da oko 16% radne snage ima raspored rada van dnevnih sati. Prednosti smjenskog rada mogu uključivati veću platu i manje radnih dana sedmično. Ali istraživanja pokazuju da ljudi koji rade noćne i rotirajuće smjene imaju veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.

Smjene i obrasci spavanja

Vaše tijelo prirodno ima cirkadijalni ritam, unutrašnji sat koji reguliše spavanje i varenje.

Cirkadijalni ritmovi su obično povezani sa dnevnim svjetlom i noći, što vam pomaže da regulišete sate buđenja i sna. Kada se probudite ujutro, tijelo oslobađa kortizol, hormon koji vas čini budnim i energičnim. Uveče se oslobađa melatonin, koji izaziva pospanost. Cirkadijalni ritam takođe pomaže u oslobađanju insulina, hormona koji reguliše nivo šećera u krvi.

Kada noćne ili rotirajuće smjene poremete vaš cirkadijalni ritam, poremete se i hormoni. Neuravnoteženi nivoi kortizola i insulina mogu povisiti šećer u krvi i izazvati insulinsku rezistenciju.

Zdrav san nije samo praćenje cirkadijalnog ritma. Pored vremena i kvaliteta sna, važno je i koliko spavate. Ako spavate manje od 7 sati dnevno, rizik od dijabetesa tipa 2 se povećava.

Smjenski rad i obrasci ishrane

Noćne i rotirajuće smjene takođe mogu uticati na vaše navike u ishrani i apetit. Smjenski radnici mogu preskakati obroke tokom dana, raditi u vrijeme večere ili doručka, ili jesti obilne obroke u neregularnim satima.

Preskakanje obroka ili jedenje velikih obroka može izazvati i nizak i visok šećer u krvi – oba su štetna na kratak i dug rok. Kod dijabetesa je važno da vrijeme obroka bude što predvidljivije kako bi se nivo šećera držao u ciljnom rasponu.

Smjenski rad i fizička aktivnost

Smjenski rad otežava redovnu fizičku aktivnost. Može biti teško pronaći vrijeme za kretanje, a istovremeno osigurati dovoljno sna između smjena.

Neki poslovi zahtijevaju da budete na nogama i u pokretu tokom cijele smjene. U tom slučaju je važno da imate zdrave grickalice pri ruci. Redovno pratite nivo šećera da ne bi pao prenisko. Uvijek imajte brzi izvor šećera ako morate liječiti hipoglikemiju.

Smjenski rad i zdravstveni radnici

Pročitaj više …

Dijabetes tipa 1 je autoimuno stanje u kojem tijelo ne proizvodi dovoljno hormona insulina, što dovodi do visokog nivoa glukoze u krvi. Najčešće se dijagnostikuje u djetinjstvu ili ranoj mladosti, a znaci kod djece često uključuju prekomjernu žeđ, učestalo mokrenje, pojačan apetit i razdražljivost.

1. Prekomjerna žeđ

Jedan od glavnih simptoma dijabetesa tipa 1 je prekomjerna žeđ, nazvana polidipsija. Žeđ se javlja bez objašnjenja i traje i pored unosa dovoljno tečnosti.

2. Učestalo mokrenje

Poliurija – učestalo mokrenje – često prati pojačanu žeđ. Bubrezi pokušavaju da izbace višak glukoze iz krvi, pa stvaraju više urina.
Kod beba to može izgledati kao češće mijenjanje pelena, a kod djece koja su već naučila na nošu može se javiti ponovo mokrenje u krevet.

3. Povećan apetit

Polifagija – pojačana glad – zajedno sa polidipsijom i poliurijom čini tzv. „tri P dijabetesa“. Dijete može osjećati glad i nakon obroka.
Zbog nedostatka insulina tijelo ne može iskoristiti glukozu iz krvi za energiju, pa mozak šalje signale gladi.

4. Neobjašnjiv gubitak težine

Kad tijelo ne može koristiti glukozu za energiju, počinje sagorijevati masnoće i mišiće. Osim toga, višak glukoze se izlučuje putem mokraće, pa se gubi i kalorijska vrijednost. To može dovesti do gubitka ili nedobijanja na težini uprkos normalnom unosu hrane.

5. Umor

Bez glukoze u ćelijama nema ni energije. Dijete može izgledati iscrpljeno, spavati više nego obično ili teško držati oči otvorene nakon obroka.

6. Razdražljivost

Nedostatak glukoze i oscilacije šećera u krvi mogu uzrokovati promjene raspoloženja, nervozu, teškoće u koncentraciji.

7. Voćni miris daha

Ako su nivoi glukoze predugo povišeni, stvaraju se ketoni, što može izazvati miris daha poput voća ili acetona. Ovo je znak opasne komplikacije – dijabetičke ketoacidoze (DKA). Neophodna je hitna medicinska pomoć.

8. Bolovi u stomaku

Bol u stomaku kod djece može imati razne uzroke, ali ako je praćen drugim znacima dijabetesa, potrebno je testiranje.

Pročitaj više …

Pozadina
Ciljano povećanje mase i kvaliteta skeletnih mišića kroz trening snage (*RT) može biti posebno obećavajući pristup u liječenju metaboličkih bolesti. Iako su benefiti RT u kontroli dijabetesa tipa 2 (T2DM) dobro potvrđeni, većina studija koje ih podržavaju sprovedena je u kontrolisanim laboratorijskim ili uslovima u teretani. Do sada ostaje nejasno da li kućni RT može biti jednako efikasan kao i trening u teretani u poboljšanju glikemijskog profila pacijenata sa T2DM. Stoga je primarni cilj ove meta-analize bio da uporedi efekte kućnog i t RT treninga u teretani na kontrolu glikemije (HbA1c) kod pacijenata sa T2DM.

Metode
Sistematska pretraga literature sprovedena je korišćenjem baza SPORTDiscus, PubMed i BISp SURF (ažurirano do 2. avgusta 2024). Nakon selekcije, 20 kontrolisanih studija (ukupno 1397 učesnika) ispunilo je kriterijume za uključivanje.

Rezultati
Model sa slučajnim efektima pokazao je značajan uticaj RT na kontrolu glikemije, sa objedinjnom srednjom razlikom u korist RT u odnosu na kontrolu (srednja razlika: −0,33; 95% interval pouzdanosti (CI): −0,49 do −0,18). Trening snage u teretani značajno je smanjio HbA1c u poređenju sa kontrolnim uslovima (−0,39; 95% CI: −0,57 do −0,22), dok kućni RT nije pokazao značajan efekat (+0,12; 95% CI: −0,16 do +0,39). Heterogenost je bila značajna, što ukazuje na veliku varijabilnost među studijama. Metodološki kvalitet uključenih studija, procijenjen pomoću PEDro (Physiotherapy Evidence Database) skale, kretao se od 3 do 8, sa prosječnim rezultatom 6 ± 1 (“dobar” kvalitet).

Zaključci
Ova meta-analiza potvrđuje efikasnost RT u smanjenju HbA1c kod osoba sa T2DM. Posebno je važno istaći da je trening u teretani efikasan, dok kućni trening nije. Mogući razlozi uključuju veću motivaciju od strane trenera ili partnera u teretani, što dovodi do veće dosljednosti u sprovođenju programa, kao i ograničenu dostupnost opreme ili netačno doziranje opterećenja tokom kućnih treninga.

*Skraćenica RT u ovom tekstu znači Resistance Training, tj. trening snage ili trening otpora (vježbe sa opterećenjem – tegovi, elastične trake, mašine ili vježbe sa sopstvenom težinom). U naučnim radovima najčešće se koristi termin Resistance Training (RT) kao standard.

Kompletno istraživanje možete pronaći na: Effects of home- and gym-based resistance training on glycemic control in patients with type 2 diabetes mellitus—a systematic review and meta-analysis | Diabetology & Metabolic Syndrome | Full Text