Dijabetes je ozbiljno zdravstveno stanje, a njegovo pravovremeno otkrivanje i liječenje ključni su za sprječavanje dugoročnih komplikacija. Sve veći broj ljudi širom svijeta danas se suočava sa ovom bolešću.
Prema podacima Međunarodne federacije za dijabetes (IDF), trenutno više od 55 miliona odraslih osoba uzrasta od 20 do 79 godina ima dijabetes u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Štaviše, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima stopa dijabetesa je među najvišima na svijetu — 16,3%. Još alarmantniji podatak je da oko 40,7% odraslih osoba sa dijabetesom tipa 2 ni ne zna da ima ovo stanje.
Zato je izuzetno važno poznavati ovu bolest — razumjeti razliku između tipa 1 i tipa 2, prepoznati faktore rizika, važnost prevencije, ranog otkrivanja i pravilnog upravljanja bolešću.
Šta je zapravo dijabetes?
Dijabetes obuhvata grupu stanja u kojima tijelo ne proizvodi dovoljno insulina, ne koristi ga pravilno (insulinska rezistencija), ili kombinuje oba problema.
U normalnim uslovima, ugljeni hidrati iz hrane razlažu se u glukozu u sistemu za varenje. Insulin — hormon koji proizvodi pankreas — omogućava ćelijama da apsorbuju tu glukozu iz krvi i pretvaraju je u energiju.
Ako tijelo ne proizvodi dovoljno insulina, ili ćelije ne reaguju na njega, glukoza ostaje u krvi i njena koncentracija raste. Upravo to dovodi do dijabetesa.
Vrste dijabetesa
1. Dijabetes tip 1:
Organizam ne proizvodi insulin potreban za regulaciju šećera u krvi. Riječ je o autoimunom oboljenju, što znači da imuni sistem napada ćelije pankreasa koje stvaraju insulin. Najčešće se javlja u djetinjstvu ili adolescenciji, ali može nastati i kasnije. Osobe s ovim tipom moraju svakodnevno primati insulin putem injekcija ili pumpi.
2. Dijabetes tip 2:
Tijelo ne proizvodi dovoljno insulina, ili ćelije ne reaguju na njega (insulinska rezistencija). Glukoza se ne apsorbuje u ćelije, pa nivo šećera u krvi raste. Ovaj tip se obično javlja u odraslom dobu, ali se sve češće dijagnostikuje i kod djece. Može se spriječiti i kontrolisati pravilnom ishranom i fizičkom aktivnošću, mada su ponekad potrebni i lijekovi.
3. Predijabetes:
U ovom stanju nivo šećera u krvi je povišen, ali ne dovoljno da bi se dijagnostikovao dijabetes tipa 2. Rana dijagnoza predijabetesa je presudna jer se u ovoj fazi može spriječiti razvoj dijabetesa i njegovih komplikacija.
Moguće dugoročne komplikacije dijabetesa
Dijabetes pogađa više organa i sistemi, a njegove posljedice mogu biti veoma ozbiljne:
- Kardiovaskularni sistem: visok pritisak, povišen holesterol, moždani udar, infarkt.
- Bubrezi: dijabetička nefropatija (oštećenje bubrega) koja može dovesti do infekcija i otkazivanja bubrega.
- Nervi: neuropatija (oštećenje nerava) koja izaziva utrnulost i trnjenje prstiju.
- Oči: dijabetička retinopatija (oštećenje vida), katarakta, glaukom, pa čak i sljepilo.
- Stopala: dijabetičko stopalo — sporo zarastanje rana, čirevi, infekcije, koje mogu završiti amputacijom.
- Drugo: infekcije kože, problemi sa desnima i zubima, depresija i drugi psihološki efekti.
Zašto su redovne kontrole ključne
Rano otkrivanje i praćenje dijabetesa od izuzetnog su značaja. Osim kod tipa 1, mnogo toga se može spriječiti zdravim načinom života. Redovne posjete ljekaru mogu spriječiti teže komplikacije i omogućiti bolju kontrolu bolesti.
Šta da očekujete na pregledu kod ljekara
1. Anamneza (razgovor o simptomima):
Ljekar će postaviti detaljna pitanja o simptomima i trajanju problema:
- Koliko dugo imate tegobe?
- Da li ste ranije provjeravali šećer u krvi?
- Da li uzimate neke lijekove?
- Kakva vam je ishrana i fizička aktivnost?
- Da li u porodici postoji dijabetes?
2. Opšti pregled:
Mjerenje pulsa, pritiska, disanja, visine i težine. Kontrola tjelesne mase je ključna jer gojaznost povećava rizik od dijabetesa.
3. Pregled organa i sistema:
Provjerava se stanje kože, stopala, očiju i nerava — da bi se isključile komplikacije.
Posebna pažnja posvećuje se dijabetičkom stopalu, gdje se ispituje:
- osjetljivost na toplotu, hladnoću i bol,
- prisustvo rana, čireva ili žuljeva,
- promjene na noktima i tvrda koža na tabanima.
4. Laboratorijske analize:
Na osnovu simptoma i pregleda, ljekar može preporučiti:
- Test glukoze ujutru i slučajni test glukoze (mjerenje šećera u krvi ujutru i tokom dana),
- HbA1C test – pokazuje prosječan nivo šećera u protekla 2–3 mjeseca,
- Analize urina i funkcije bubrega da bi se otkrila moguća oštećenja,
- Lipidni profil – provjerava nivo holesterola i triglicerida.
5. Preporuke ljekara:
Ako vam se dijagnostikuje predijabetes ili dijabetes tipa 2, ljekar će predložiti promjene načina života:
- zdrava ishrana (npr. mediteranska ili DASH dijeta),
- šetnja najmanje 30 minuta, 5 puta sedmično,
- redukcija tjelesne težine,
- izbjegavanje stresa i prestanak pušenja.
Po potrebi, može vam biti propisana terapija lijekovima ili insulinom radi održavanja stabilnog nivoa šećera u krvi.