Upravljanje dijabetesom zasniva se na održavanju nivoa šećera u krvi u zdravom rasponu. Ipak, različiti faktori mogu uticati na te nivoe, što ponekad otežava kontrolu. Za dijabetes tip 1 i tip 2, razumijevanje elemenata koji utiču na glukozu u krvi ključno je za efikasno upravljanje.
1 – Ishrana i unos ugljenih hidrata
Ugljeni hidrati su glavni makronutrijent koji utiče na šećer u krvi. Kada se konzumiraju, razlažu se u glukozu, koja ulazi u krvotok i podiže nivo šećera. Međutim, nisu svi ugljeni hidrati isti – prosti (poput šećera i rafinisanih žitarica) brže podižu šećer, dok složeni (poput integralnih žitarica i povrća) oslobađaju glukozu sporije.
👉 Savjet: Uravnotežena ishrana sa složenim ugljenim hidratima, vlaknima i zdravim mastima pomaže u umjerenom rastu glukoze.
2 – Fizička aktivnost
Vježbanje snažno utiče na nivo šećera u krvi. Povećava osjetljivost na insulin, pa tijelo efikasnije koristi glukozu. Aerobne vježbe (hodanje, trčanje, plivanje) brzo snižavaju šećer, dok trening snage i visokointenzivne vježbe imaju dugotrajniji efekat.
👉 Savjet: Uključite redovnu fizičku aktivnost, ali mjerite šećer prije i poslije vježbanja da spriječite hipoglikemiju.
3 – Lijekovi i insulin
Lijekovi poput insulina i oralnih terapija (npr. metformin) igraju veliku ulogu u kontroli šećera. Njihova efikasnost zavisi i od ishrane, aktivnosti, stresa i bolesti.
👉 Savjet: Pridržavajte se propisane terapije i obratite se ljekaru prije promjena u rutini ili ishrani.
4 – Stres i emocije
Stres i emocije mogu značajno uticati na šećer. Tijelo tada luči kortizol i druge hormone koji podižu glukozu. Pored toga, stres može izazvati emocionalno prejedanje.
👉 Savjet: Vježbajte tehnike opuštanja (disanje, meditacija, joga) da smanjite negativan efekat na šećer.
5 – Bolest ili infekcija
Kod bolesti ili infekcije šećer obično raste, jer tijelo oslobađa hormone stresa. Povišena temperatura, dehidratacija i bolesti mogu povećati glukozu čak i kada ne jedete više nego inače.
👉 Savjet: Tokom bolesti češće kontrolišite šećer i obratite se ljekaru ako su nivoi stalno visoki.
6 – Hormonske promjene (menstruacija, trudnoća, menopauza)
Kod žena hormonske oscilacije tokom ciklusa, trudnoće ili menopauze mogu uticati na šećer. Npr. tokom ciklusa dolazi do povećane otpornosti na insulin.
👉 Savjet: Vodite evidenciju o ciklusu i razgovarajte sa ljekarom ako hormoni značajno utiču na kontrolu dijabetesa.
7 – Obrasci spavanja
Loš ili nedovoljan san smanjuje osjetljivost na insulin i povećava šećer u krvi. Redovan i kvalitetan san pomaže u regulaciji metabolizma glukoze.
👉 Savjet: Težite ka 7–8 sati sna svake noći.
8 – Alkohol
Alkohol različito utiče na šećer u krvi, zavisno od vrste i količine. Može ga podići (posebno pivo i zaslađena pića), ali i izazvati hipoglikemiju kasnije, jer usporava oslobađanje glukoze iz jetre. Ovo je posebno rizično za osobe na insulinu.
👉 Savjet: Ako pijete alkohol, radite to umjereno, ne na prazan stomak i pratite nivo šećera.
9 – Dehidratacija
Kod dehidratacije šećer postaje koncentrisaniji u krvi, pa su vrijednosti više. Takođe, visok šećer može izazvati dehidrataciju jer tijelo pokušava izbaciti višak glukoze mokrenjem.
👉 Savjet: Pijte dovoljno vode, naročito tokom bolesti, vježbanja ili vrućine.
10 – Ekstremne temperature
I vrućina i hladnoća mogu uticati na šećer. Vrućina izaziva dehidrataciju i otežava čuvanje insulina, dok hladnoća povećava potrošnju energije, što može sniziti šećer.
👉 Savjet: Čuvajte terapiju na odgovarajućoj temperaturi i ostanite hidrirani.
Složenost kontrole šećera u krvi
Upravljanje dijabetesom je složen proces koji uključuje praćenje ishrane, fizičke aktivnosti, stresa, terapije i sna. Prepoznavanje opasnih vrijednosti šećera ključno je za izbjegavanje hitnih stanja. Redovno mjerenje i razumijevanje faktora koji utiču na glukozu pomažu da ostanete u kontroli i spriječite komplikacije.
Važna napomena: Uvijek se posavjetujte sa svojim ljekarom prije većih promjena u planu kontrole dijabetesa ili ako imate oscilacije šećera koje je teško kontrolisati.