Problemi sa mokraćnom bešikom česti su tokom starenja, ali dijabetes može dodatno pogoršati ove tegobe.

Osobe sa dijabetesom mogu imati problema sa normalnim pražnjenjem mokraćne bešike ili nekontrolisanim oticanjem mokraće.

Povišen nivo glukoze u krvi, odnosno šećera u krvi, može oštetiti krvne sudove i nerve. Ova oštećenja mogu dovesti do poremećaja funkcije mokraćne bešike.

Održavanje nivoa šećera u krvi u preporučenim granicama jedan je od najvažnijih načina za sprečavanje oštećenja krvnih sudova i nerava.

Saradnja sa zdravstvenim radnicima može pomoći u prevenciji i liječenju ovih problema.

Poremećaji funkcije mokraćne bešike ponekad ukazuju na potrebu za promjenom načina upravljanja dijabetesom.

Pravilna funkcija mokraćne bešike značajno doprinosi kvalitetu života, zbog čega je važno pravovremeno reagovati na eventualne tegobe.

Mogu li problemi sa mokraćnom bešikom biti simptomi dijabetesa?

Da. Promjene navika mokrenja mogu biti znak dijabetesa.

Oštećenje nerava izazvano dijabetesom, poznato kao dijabetička neuropatija, može zahvatiti različite djelove tijela, uključujući mokraćne puteve.

Ukoliko primijetite urinarne smetnje ili druge simptome koji mogu ukazivati na dijabetes, važno je da se obratite ljekaru.

Kada treba potražiti pomoć ljekara?

Ukoliko imate probleme sa mokraćnom bešikom, obratite se zdravstvenom radniku.

Ovi problemi mogu ukazivati na potrebu za drugačijim pristupom kontroli dijabetesa.

Svaka osoba zaslužuje mogućnost da uživa u svakodnevnim aktivnostima bez nelagodnosti koju mogu izazvati poremećaji kontrole mokrenja.

Koji faktori povećavaju rizik od problema sa mokraćnom bešikom?

Osobe sa dijabetesom imaju veći rizik od razvoja poremećaja mokraćne bešike ukoliko:

• Imaju povišen nivo šećera u krvi koji nije dobro kontrolisan.
• Imaju oštećenje nerava, odnosno neuropatiju.
• Imaju povišen krvni pritisak koji se ne liječi.
• Imaju povišen holesterol koji se ne liječi.
• Imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili gojaznost.
• Nijesu dovoljno fizički aktivne.
• Koriste određene ljekove.
• Konzumiraju prekomjerne količine alkohola.
• Puše.

Istraživanja takođe ukazuju da određeni genetski faktori mogu povećati vjerovatnoću razvoja dijabetičke neuropatije.

Kako dijabetes utiče na mokraćnu bešiku?

Dijabetes može izazvati oštećenje nerava koji kontrolišu funkciju mokraćnih puteva i mokraćne bešike.

Prekomjerna tjelesna težina i gojaznost dodatno povećavaju rizik od određenih poremećaja, uključujući urinarnu inkontinenciju, odnosno nevoljno oticanje mokraće.

Dobra kontrola dijabetesa važna je za sprečavanje problema koji mogu dovesti do prekomjernog mokrenja.

Zdravstveni radnici mogu pomoći u regulisanju nivoa šećera u krvi i smanjenju tjelesne težine, kada je to potrebno.

Za postavljanje dijagnoze koriste se analize krvi i mokraće, a u određenim slučajevima i urodinamska ispitivanja kojima se procjenjuje funkcija mokraćne bešike.

Učestalo i hitno mokrenje

Osobe sa dijabetesom koje često imaju povišen nivo šećera u krvi mogu osjećati potrebu za učestalim mokrenjem.

Čak i osobe koje uspješno kontrolišu nivo šećera u krvi ponekad mogu osjetiti iznenadnu i snažnu potrebu za mokrenjem.

Ova potreba može se javiti i tokom noći.

U određenim slučajevima ljekovi mogu pomoći u ublažavanju problema sa kontrolom mokrenja.

Otežano pražnjenje mokraćne bešike

Dijabetes može dovesti do smanjenog osjećaja punoće mokraćne bešike.

Osoba možda neće moći pravilno da prepozna kada je bešika puna i kada treba da mokri.

Dugotrajno zadržavanje mokraće može oštetiti mišiće mokraćne bešike koji omogućavaju njeno pražnjenje.

Kada ovi mišići ne funkcionišu pravilno, mokraća se može predugo zadržavati u bešici.

Ovo stanje naziva se retencija mokraće.

Retencija mokraće može izazvati infekcije mokraćne bešike, nekontrolisano oticanje mokraće i osjećaj stalne potrebe za mokrenjem.

Nekontrolisano oticanje mokraće

Osobe sa dijabetesom imaju povećan rizik od različitih oblika urinarne inkontinencije, uključujući stresnu inkontinenciju.

Oštećenje nerava, gojaznost i infekcije mokraćne bešike povezani sa dijabetesom često doprinose problemima sa kontrolom mokrenja.

Nekontrolisano oticanje mokraće može negativno uticati na svakodnevni život i dovesti do izbjegavanja aktivnosti u kojima je osoba ranije uživala, uključujući seksualne odnose.

Kod osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom, mršavljenje može pomoći u smanjenju učestalosti nekontrolisanog oticanja mokraće.

Izbjegavanje povećanja tjelesne težine može pomoći u prevenciji urinarne inkontinencije.

Istraživanja ukazuju da se rizik od inkontinencije povećava sa porastom indeksa tjelesne mase (BMI).

Ako imate prekomjernu tjelesnu težinu ili gojaznost, razgovarajte sa ljekarom o odgovarajućem načinu mršavljenja.

Zdravstveni radnici mogu pomoći u kontroli i prevenciji nekontrolisanog oticanja mokraće.

Problemi sa kontrolom mokrenja često se mogu uspješno liječiti i nijesu prisutni samo kod osoba sa dijabetesom.

Nije neophodno prihvatiti stalnu potrebu za odlaskom u toalet kao neizbježan dio svakodnevnog života.

Infekcije mokraćne bešike

Osobe sa dijabetesom imaju povećan rizik od infekcija mokraćnih puteva, uključujući infekcije mokraćne bešike, odnosno cistitis.

Ako se javi učestalo, iznenadno ili bolno mokrenje, važno je odmah potražiti medicinsku pomoć.

Infekcije mokraćne bešike mogu se proširiti na bubrege i dodatno pogoršati urinarne simptome, uključujući inkontinenciju i zadržavanje mokraće.

Takođe, ove infekcije mogu negativno uticati na svakodnevne aktivnosti i intimni život.

Održavanje nivoa šećera u krvi u preporučenim granicama može pomoći u prevenciji infekcija mokraćne bešike.

Kako spriječiti i liječiti probleme sa mokraćnom bešikom?

Dobra kontrola dijabetesa može pomoći u sprečavanju oštećenja nerava i drugih komplikacija koje mogu izazvati poremećaje funkcije mokraćne bešike.

U saradnji sa zdravstvenim radnicima, moguće je smanjiti rizik od ovih problema i liječiti postojeće tegobe.

Preporučuje se:

• Održavanje nivoa šećera u krvi, krvnog pritiska i holesterola u preporučenim granicama.
• Redovna fizička aktivnost.
• Održavanje zdrave tjelesne težine.
• Prestanak pušenja.
• Traženje stručne pomoći u slučaju emocionalnih ili psiholoških problema.

Podrška porodice i prijatelja može biti značajna za osobe koje imaju probleme sa kontrolom mokrenja.

Pravovremeno prepoznavanje simptoma i saradnja sa zdravstvenim radnicima mogu pomoći u očuvanju kvaliteta života.

Izvor: National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases (NIDDK), National Institutes of Health (NIH), SAD.